1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

281209 Strukturwandel Ruhrgebiet

1. siječnja 2010

Rurska oblast je sa svojih pet milijuna stanovnika najveća gradska konglomeracija u Njemačkoj. Nekada veliko industrijsko središte ove, 2010. godine, je jedna od tri europske prijestolnice kulture.

https://p.dw.com/p/LHvb
Ruhr - Europska kulturna prijestolnoca 2010.
Ruhr - Europska kulturna prijestolnoca 2010.Foto: RUHR.2010
Transformacija Ruhra I - iz prljavog industrijskog središta nastala je zelena oaza
Transformacija Ruhra I - iz prljavog industrijskog središta nastala je zelena oazaFoto: RUHR.2010

Nigdje drugdje u Njemačkoj kao u Rurskoj oblasti, kojoj između ostalih pripadaju i gradovi poput Essena, Duisburga, Bochuma ili Gelsenkirchena, ne živi toliko puno ljudi na tako malom prostoru. Povijesno gledano je razvoj Rurske oblasti u megalopolis usko povezan s razvojem rudarstva i industrije čelika tijekon 19. i 20. stoljeća. Ali otkako su se šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća zbog jeftine konkurencije iz drugih zemalja obje te industrijske grane našle u krizi, Rurska oblast doživljava proces duboke strukturne transformacije. Dolazi do orijentacije ka novim tehnologijama s jedne strane i širenja uslužnih djelatnosti s druge. A mnogi raniji rudnici i čeličane pretvoreni su u kulturna središta i muzeje.

Transformacija Ruhra II - iz ružnog pačeta industrijskog središta nastao je bijeli labud kulturne prijestolnice
Transformacija Ruhra II - iz ružnog pačeta industrijskog središta nastao je bijeli labud kulturne prijestolniceFoto: Simon Bierwald

Klišei o Rurskoj oblasti su još uvijek prisutni u mnogim glavama - kako ljudi izvan Njemačke, tako i onih u zemlji. Mnogima i danas Rurska oblast vrijedi za simbol Njemačke kao klasične industrijske velesile, pred očima se pojavljuju slike dimnjaka visokih peći, velikih industrijskih pogona brojnih rudnika i željezara u vlasništvu porodica Krupp ili Thyssen ili siva i prljava radnička naselja. Desetljećima je tu zrak bio toliko prljav da su ljudi izbjegavali izlaziti na ulicu u bijelim košuljama, a rublje koje bi se sušilo na balkonu bilo je potom prljavije nego prije pranja. Dugo vremena je Ruhr bio kako središte njemačkog kapitalizma tako i njemačkog radničkog pokreta.

Od tvorničkih dimnjaka do tvornica kulture

Kulturhauptstadt Ruhrgebiet Ruhr 2010.
Kulturhauptstadt Ruhrgebiet Ruhr 2010.

Ali vremena su se promjenila - ti stari klišei više nemaju nikakvog temelja u stvarnosti. Regija je posljednjih desetljeća prošla temeljitu strukturnu transformaciju, neke promjene su vidljive već i na prvi pogled. Tako su i zrak i rijeke u Rurskoj oblasti u međuvremenu znatno pročišćeni, Dortmund važi za najzeleniji grad u Njemačkoj a izgrađeno je i više od 600 kilometara biciklističkih staza. Uz to Ruhr je postao i značajno kulturno središte u Njemačkoj, što bi sada u okviru Europske kulturne prijestolnice trebalo pokazati cijelom svijetu.

Posebna vrsta "industrijske" romantike"
Posebna vrsta "industrijske" romantike"Foto: Aarni Kuoppmäki

53 gradskoh općina koje sačinjavaju Rursku oblast planiraju realizirati 300 različitih projekata sa ukupno 2500 kulturnih manifestacija, objašnjava Asli Sevinidim, umjetnička direktorica Kulturne prijestolnice: "Kada pogledamo samo brojke, koliko imamo muzeja, koliko koncertnih dvorana, koliko kazališta - to je ogromno, po tome se mi možemo mjeriti s najvećim svjetskim metropolama. A s druge strane mi imamo sasvim poseban šarm, neki naš "flair". A tu je i sasvim posebna vrsta romantike: gdje vi inače imate mogućnost sjediti uz rijeku, pored vas na livadi pasu krave, a tamo u pozadini, u zalazećem suncu, ocrtava se silueta velikog tvorničkog dimnjaka. To je nešto sasvim drugačije i ja sam ponosna da to mogu drugima pokazati."

Od popularne do elitne umjetnosti

Jedan od velikih projekata koji će obuhvatiti čitavu Rursku oblast i koji na svojevrstan način pokušava povezati prošlost i budućnost te regije je projekt "Schachtzeichen" - označavanje rudarskih jama. Oko 400 velikih žutih balona ispunjenih helijom biti će pričvršćeno na 80 metara dugu užad i potom privezani uz nekadašne ulaze u rudničke jame. Kao divovske pridabače oni će označavati ono oko čega je čitav taj kraj nekoć oformljen.

Umjetnički "anđeo" među tvorničkim postrojenjima
Umjetnički "anđeo" među tvorničkim postrojenjimaFoto: AP

Kulturna prijestolnoca Rurska oblast obraća se svim ljudima i želi privući sve ljude, bez obzira na njihovu dob, porijeklo ili socijalni status. Tako se s jedne strane planiraju brojne priredbe koje će privući mase, ali i mnoge druge, za svaki pojedinačni ukus, naglašava Oliver Scheytt, izvršni direktor Kulturne prijestolnice: "U nove zgrade su smjesteni slavni muzeji Folkwang i Ruhrmuseum, koji su i do sada bili turistički magneti. Ali tu je recimo sada i glazbeni ciklus posvećen Hansu-Werneru Henzeu, jednom od najvažnijih suvremenih skladatelja ne samu u Njemačkoj već u Europi. To je najveći glazbeni ciklus posvećen jednom živom kompozitoru."

Ideju o formiranju kulturne prijestolnice Europe pokrenula je još 1985. godine tadašnja grčka ministrica kulture, pjevačica Melina Mercouri, a posljednjih šest godina se određuju dva grada istovremeno, ove godine čak tri. Namjera je ne samo istaći kulturnu ponudu nekog grada, već i potaći razvoj infrastrukture - organiziranje kulturne prijestolnice sve više poprima obilježja male kulturne olimpijade, ukupan proračun Rurske oblasti za projekt kulturne prijestolnice iznosi 65 milijuna eura.

Autor: Sola Hülsweg / Z.Arbutina

Odg. ur.: Snježana Kobešćak