Obračun s industrijom utaje poreza
5. travnja 2013
„Podaci su dobiveni od anonimnih izvora putem interneta, sa servera dviju firmi. Obzirom na zaštitu izvora ne može se nažalost ništa reći o načinu dobivanja informacija. No, jasno je da je negdje postojala pukotina kroz koju su te informacije u velikoj mjeri procurile prema van“, kaže njemački novinar Sebastian Mondial koji je sudjelovao u analizi (dobivenih) podataka. To znači da su tajne informacije ovih tvrtki u jednom određenom trenutku bile toliko pristupačne da je „netko mogao napraviti njihovu kopiju“, kaže Mondial u razgovoru za Deutsche Welle.
Brojni podaci nisu bili dobro sortirani, piše Süddeutsche Zeitung. Pojedini dokumenti bili su čitljivi samo preko određenih uređaja. „Imali smo sreću da smo imali specijalne kompjutorske programe koji se inače koriste u borbi protiv kriminala“, kaže Mondial. Tek je njihovom primjenom bilo moguće toliku količinu podataka uopće sortirati i rasvijetliti te time dobiti odgovore na pitanja kao što su:“O čemu je uopće riječ, kada su nastali ti dokumenti, kada su poslani e-mailovi i na koje skrivene (tajne) primatelje su oni bili poslani“, objašnjava Mondial.
„Sunce, plaža i porezni raj“
Britanski djevičanski otoci, Sejšeli ili Panama – sva ova mjesta nude ono što je mnogim poduzećima i privatnim osobama itekako primamljivo: anonimnost. “Dođite k nama, ovdje se ne trebate bojati pogleda poreznih ustanova”, ovakvim i sličnim primamljivim ponudama, takozvani offshore-otoci pokušavaju privući bogate”, kaže Thomas Eigenthaler iz Njemačkog sindikata zaposlenih u poreznim ustanovama. Bijeg od plaćanja poreza (u domovini) omogućen je i time što određena osoba to ne mora učiniti osobno. “U međuvremenu se razvila čitava savjetodavna industrija koja nudi individualna, posebna rješenja, napravljena po mjeri svakoga”, kaže Eigenthaler. Osim toga, dodaje Mondial, brojne porezne oaze ne vode čak niti evidenciju ili pohranu podataka s informacijama o vlasnicima poduzeća ili o njihovoj imovini.
EU procjenjuje da se zbog utaje poreza godišnje gubi oko bilijun (1.000.000.000.000) eura. Prema istraživanju nevladine organizacije Tax Justice Network (Mreže za poreznu pravednost), procjenjuje se da je na račune u poreznim oazama uplaćena imovina u vrijednosti između 21 do 32 bilijuna dolara. U ovaj iznos nije uračunata nepokretna imovina koja se nalazi u inozemstvu, zalihe zlata ili pak luksuzne jahte koje plove pod zastavom neke strane zemlje.