Obrazovanje kao žrtva krize

Zidovi prostorija Pete opće gimnazije na sjeverozapadu Atene su šareni. Međutim, samo dio onoga što je ispisano na zidovima, ispisano je uz suglasnost nastavnika; brojni su grafiti na vanjskim zidovima, u hodnicima i u učionicama. Jedno A, simbol anarhizma stoji na jednom zidu, dok se vani, pored školskog kioska vidi natpis: "Otjerajte fašiste!".

U Grčkoj učenici nakon šest godina osnovne škole najprije tri godine pohađaju srednju školu, a onda obično još tri godine klasičnu gimnaziju prije nego počnu polagati prijemne ispite za visoke škole. Neki se odlučuju za pohađanje "praktično orijentirane gimnazije“ i nakon toga izuče neki zanat.

Stara oprema

Još prije 25 godina mnoge grčke gimnazije i škole nisu izgledale drugačije nego danas. I oprema se izgleda nije obnavljala: stolovi i stolice ukazuju na sumnjivi šarm 1970-tih. Direktor škole Pavlos Perdikakis ponosno kaže kako u ovoj školi postoji laboratorij za eksperimente iz kemije i fizike, prostorija za informatiku, prostorija za razne namjene, igralište za odbojku i košarku.

Za ovaj, uglavnom siromašni dio grada, gimnazija važi kao dobro opremljena. "Ušteda je bilo u cijelom školskom budžetu. Ali obratite pažnju, laboratorij za eksperimente iz fizike prouzročio je samo male troškove. U kemijskom laboratoriju troškova je bilo nešto više ali ih možemo pokriti. Sportska igrališta i njihovo održavanje preuzela je općina", kaže Paradikakis. On osobno poznaje svih 240 učenika. Način međusobnog ophođenja je prijateljski, čak i kada učenici u više navarata tijekom pauze ulijeću u njegov ured. S više od 30 godina radnog iskustva kao učitelj, on zrači blagim autoritetom. Učenike ljubazno zamoli da pričekaju vani.

U ovoj školi zaposleno je 30 nastavnika, 25 njih je sa neograničenim ugovorom. Taj prosjek nije loš, kaže Nikolaos Papahristos. On je predsjednik Sindikata nastavnika (OLME) i zastupa interese 80.000 nastavnika zaposlenih u srednjim školama i gimnazijama. U Grčkoj kaže, trenutno nedostaje 2000 nastavnika. "Najgore je to što nastavnici koji nam nedostaju ne dobijaju neograničene ugovore jer novac koji je odobrila Trojka je potrošen."

Izleti su luksuz

Direktor škole Pavlos Perdikakis kaže da je primjetno da i roditelji imaju manje novca. Zbog toga je teško organizirati i dnevne izlete kako bi učenici iz "betonske pustinje Atene" otišli malo u prirodu. No, odlazak u prirodu košta tri eura - u posljednje dvije godine mnogi učenici nisu mogli platiti ovaj iznos, kaže direktor: "U posljednje dvije godine smo imali problem da sakupimo novac za autobus kako bismo mogli otići na izlet. Zato sada samo ponekad organiziramo takve odlaske ili pokušavamo organizirati neke druge aktivnosti koje onda označimo kao izlet, kako bismo osmislili dan."

Posebnost grčkog školskog sustava je u tome da mnogi učenici nakon škole dodatno pohađaju satove instrukcije iz nekih predmeta. Te satove daju nastavnici koji nisu dobili radno mjesto u javnoj službi. Kada bi se ta nastava ukinula, mnogi nastavnici bi ostali na ulici. Zašto oni s obzirom da u Grčkoj nedostaje nastavnika, ne mogu dobiti posao na nekoj od škola?

"Za to nedostaje novac", kaže predsjednik Sindikata nastavnika Papachristos. Plaće nastavnika smanjene su za 40 posto. Umjesto 1.000 eura, oni sada dobijaju 629 eura. U gimnaziji jedan nastavnik može zaraditi maksimalno 1.500 eura. "Izdaci za obrazovanje skraćeni su za pola, a to je politika Trojke", kaže na kraju ovaj angažirani sindikalac.