Obrazovanje imama u službi integracije

Tečaj će trajati dva sveučilišna semestra, a podučavat će se „strukture i vrijednosti austrijskog društva“, ljudska prava, jednakost muškaraca i žena, sekularno društvo, politički i ekonomski sustav Austrije, te osnove katoličke i protestantske teologije. Cilj je tako i „bolje upoznavanje najzastupljenijih vjera u zemlji“, a znanje stečeno na tečaju imami će prenositi i u udrugama u kojima propovijedaju i podučavaju. Na taj način doprinijeti će se i boljoj integraciji onih koji njihove propovijedi slušaju, tvrdi i jedan od polaznika tečaja, tridesetogodišnji Kenan Čorbić iz Banovića:

„Imami dolaze iz inozemstva ne poznavajući nikakve vrijednosti ovog društva, a također ni pravni, ni ekonomski, ni politički sustav države u koju dolaze i u kojoj će jedan određeni period živjeti. A upravo su imami ti koji imaju svakodnevno kontakt s ljudima i što su oni obrazovaniji i što su više integrirani, to će bolje prenositi to znanje i na te ljude s kojima su u svakodnevnom kontaktu. Dakle ne samo teološko znanje već i sve ove veoma važne informacije“, objašnjava Kenan.

Život na rubu austrijskog društva

Osim tečaja u okviru sveučilišnog programa „Muslimani u Europi“ za koji je dobio stipendiju Ministarstva vanjskih poslova, Kenan Čorbić je i na postdiplomskom studiju na Islamskoj vjerskoj-pedagoškoj akademiji Bečkog univerziteta. Obnaša i funkciju imama u džematu u mjestu Mistelbach kod Beča, no do tog „dodatnog posla“ kako kaže, došao je slučajno. Glavni cilj njegova dolaska u Austriju 2004. bio je studij nakon završene Gazi-Husref-begove medrese u Sarajevu. Tako je njegova prednost u odnosu na one koji u Austriji dolaze prvenstveno da bi radili kao imami bolje poznavanje njemačkog jezika, prvog i osnovnog uvjeta za upoznavanje austrijskog društva i prepoznavanje njegovih vrijednosti.

„Svi ti ljudi koji dolaze u te udruge, su u svojim glavama vezani za države iz kojih dolaze, odnosno za vrijednosti društva i države iz koje dolaze. Ali oni ovdje žive, to mogu slobodno reći, na rubu ovoga društva, se ne mogu potpuno uklopiti, odnosno ne mogu prepoznati i iskoristiti i vrijednosti društva u kojem žive“, kaže Kenan Čorbić.

Volja za integracijom postoji

U Austriji živi gotovo pola milijuna muslimana, imami i vjeroučitelji posljednjih su godina često bili na meti kritike javnosti, a predbacivalo im se kako se ne žele integrirati u austrijsko društvo. Neka istraživanja su čak tvrdila kako svaki peti vjeroučitelj smatra da islam i demokracija nisu kompatibilni. Velika zainteresiranost imama za tečaj pokazuje međutim suprotno, tvrdi Adnan Aslan, profesor islamske vjerske pedagogije na Bečkom sveučilištu, koji je dodatno obrazovanje za imame pokrenuo i osmislio.

„Iznenađeni smo zainteresiranošću imama za ovaj tečaj, za 30 mjesta prijavilo se više od 80 kandidata. Sada zaista niko ne može reći da volja za integracijom ne postoji. Što se tiče odabira studenata, prednost dajemo onima koji su završili Islamsku vjersku - pedagošku akademiju, mada je jednako važno pridobiti i one imame bez akademskog obrazovanja“, objašnjava Aslan.

Važnost sekularne države

Stručnjaci za pitanja integracije koji su se ovih dana oglašavali putem austrijskih medija posebno su se osvrnuli na važnost odnosa imama prema pojmu sekularno društvo. To je točka koju posebno važnom smatra i Kenan Čorbić.

„Kao što znamo Austrija je sekularna država, odnosno odvojena je vjera od države, tako da ne možemo razmišljati na način na koji razmišljaju neki, ne samo imami, već i drugi koji dolaze iz takozvanih islamskih država, gdje pokušavaju uvezati vjeru s državom, a to su dva različita pola. Ne mislim da se imami koji rade u Austriji tog principa ne pridržavaju, ali mislim da mnogima taj pojam sekularne države nije potpuno jasan i mislim da će taj seminar na tečaju biti jako zanimljiv“, kaže Kenan.

Problemi sa boravišnom i radnom dozvolom

No osim što će imami kroz tečaj bolje upoznati austrijsko društvo, on bi mogao pomoći i da se poboljša njihov pravni status u zemlji. Kao poseban problem i Kenan Čorbić i Adnan Aslan navode naime pitanje boravišnih dozvola imama u Austriji. Za razliku od drugih zaposlenih stranog porijekla koji, ukoliko posjeduju boravišnu i radnu dozvolu, slobodno mogu mijenjati poslodavca, boravišna dozvola imama vezana je isključivo za radni odnos u udruženju u kojem su zaposleni. „Dovoljno je da dođete u nesuglasicu sa samo jednim članom džematskog odbora i da automatski izgubite sva prava i sve što ste stekli. Ako je taj član nešto konzervativniji i ne želi se otvoriti prema austrijskom društvu, a ako ste vi nešto liberalniji i to želite, automatski imate problem“, pojašnjava Kenan.

Važnost optimalnih uvjeta za rad

Osim toga, dodaje, ljudi žive po dvadeset godina u Austriji a vizu moraju produžavati svake godine. „I je li sad to dobra osnova za integraciju tog čovjeka?“, pita se Kenan. „Austrijsko društvo s jedne strane indirektno zahtjeva izvjesnu liberalizaciju, ali vam s druge strane ne daje instrumente koji vam jamče sigurnost ako na tome radite“.

Izvjesnu sigurnost imami bi međutim mogli dobiti upravo nakon završenog tečaja na Bečkom univerzitetu. Profesor Adnan Aslan objašnjava kako se razmišlja o tome da upravo ta diploma bude osnovno jamstvo za boravišnu dozvolu, a ne isključivo poslodavac. Tada bi, dodaje, i „mlađi, obrazovaniji i liberalniji“ imami došli do izražaja, a imali bi i jaču motivaciju za toliko poželjnu integraciju u austrijsko društvo. Ili kako kaže Kenan Čorbić: „Tek kada nekome date optimalne uvjete za rad, tek tada možete znati koliko zaista vrijedi - i poslodavcu i društvu uopće.“

Autor: Emir Numanović

Odg. ur.: Snježana Kobešćak