Suradnja s preprekama

Terorizam je transnacionalni problem u globaliziranom svijetu. To važi posebice za teror tzv. Islamske države, za islamistički teror ukupno, ali i za druge oblike terora - od desničarskog do ljevičarskog. Odgovori nacionalnih država na ovu prijetnju su nedovoljni. Potrebna je suradnja na međunarodnoj razini, prije svega unutar Europe - i prije svega u razmjeni podataka. Ali: "U Europi imamo previše sustava koji stoje jedan pored drugog i nisu kompatibilni jedan s drugim", objašnjava predsjednik Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA) Holger Münch. U, za policiju, najvažnijoj bazi podataka - Šengenskom informacijskom sustavu - primjerice biometrijski podaci nisu dostupni. "Tamo ne mogu tražiti otiske prstiju", konkretizira Münch. Michael Böhl iz Saveza njemačkih službenika za borbu protiv kriminala kaže da ne postoji norma kada je riječ o transferu podataka, odnosno kada je riječ o informacijama u osnovi. Böhl, međutim, kaže da Europa radi na poboljšanju sadašnjeg stanja. To je i s gledišta Saveznog ministarstva unutarnjih poslova hitno potrebno.

Na jesenskom zasjedanju Saveznog ureda za borbu protiv kriminala sredinom studenoga ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je podsjetio na atentatora iz azilantskog doma u njemačkom Recklinghausenu koji je početkom siječnja 2016. godine u Parizu napao policajca sjekirom nakon čega je bio ustrijeljen. Ovaj napadač je bio registriran u cijeloj Europi s najmanje sedam različitih identiteta. I njegovi otisci prstiju su uzimani više puta, a da pri tome nije otkrivena prijevara. Sustav za registraciju izbjeglica Eurodac doduše pokazuje kada su isti otisci prstiju pohranjeni već jednom u nekoj drugoj zemlji EU-a, kaže de Maiziere, ali dodaje: "Međutim, ne pokazuje se pod kojim imenom su otisci prstiju pohranjeni. Eurodac ne obuhvaća te informacije."

Europski sustav osnovnih podataka

Zbog toga se de Maiziere jako zalaže za izgradnju europskog sustava osnovnih podataka. Umjesto da se otisci prstiju i osobni podaci u sustavima kao što je Eurodac, sustavu informacija o vizama ili sustavu informacija o Schengenu, pohranjuju odvojeno oni bi ubuduće trebali biti na jednom mjestu - odnosno različite baze podataka trebaju biti dostupne preko zajedničkog odjela. Ovaj prijedlog trenutno Europska komisija razmatra s državama članicama stoga bi dakle njegova primjena mogla još potrajati.

Ipak, 2017. godine bi se trebalo početi s tim da u Šengenskom informacijskom sustavu podatke bude moguće automatski pozvati. Sustav sadrži oko 50 milijuna informatičkih zapisa: tamo su pohranjeni podaci o neželjenim, nestalim ili osobama za kojima je raspisana tjeralica, ali i informacije o ukradenim automobilima, osobnim iskaznicama i oružju. Međutim, i s biomterijskim podacima postoji dodatni problem. Bibi van Winkel iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT) u Haagu to opisuje kratko i jednostavno: "Ne dijele sve zemlje podatke u podjednakoj mjeri." Stručnjakinja za sigurnost van Winkel ukazuje pri tom na to da je početkom 2016. godine počeo s radom Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC) pri Europolu. Do sada su samo rijetke zemlje poslale svoje službenike u ovaj centar. Pri tome je trebalo biti učinjeno sve da bi se olakšala suradnja kada je riječ o razmjeni podataka. "Ako sada neke policije mnogo doprinose, ali onda pogledom na podatke ustanove da osim njihovih vlastitih informacija u sustavu nema više nikakvih drugih, onda to nije jak poticaj da se tamo dalje angažiraju", kritizira Winkel.

Paket mjera

Izgradnja Europskog centra za borbu protiv terorizma, s njegovih skoro 50 uposlenih u Den Haagu, pripada u čitav paket mjera s kojima je Europska unija reagirala na terorističke napade u Parizu, Bruxellesu, Nici i Njemačkoj. Tu pripada i pohranjivanje podataka o letovima: Kada je riječ o letovima izvan granica Europske unije zrakoplovne kompanije moraju predati podatke o putnicima nadležnim nacionalnim vlastima. Nakon usvajanja smjernica zemlje članice EU-a imaju dvije godine vremena da ih provedu. Od sredine rujna EU ima čak i posebnog povjerenika za "sigurnosnu uniju", Juliana Kinga. Ovaj Britanac ima jasnu zadaću da jača zajedničku borbu protiv terorizma. Ipak neovisno od njege namjere da vanjske granice EU-a bolje štiti od terorista koji ulaze u Uniju, do sada se od Kinga nije moglo mnogo toga čuti.

Kolikogod su teroristički napadi posljednjih godina pokazali nužnost jače suradnje, toliko su i dalje velike prepreke na tom putu. Pored tehničkih pitanja, kao što je kako povezati različite baze podataka s njihovim različitim sustavima, postoje i pravna pitanja: nadležnosti policijskih vlasti, carinskih vlasti i tajnih službi u Europi su vrlo različito regulirane - a time i vrste informacija koje one skupljaju. I to vodi jednom stanju koje stručnjak za pitanja terorizma Peter Neumann već dugo kritizira: Do sada ne postoje jedinstveni fajlovi koji su dostupni svim europskim zemljama, u kojima su pohranjeni podaci o svim inozemnim borcima terorističkih organizacija i svim osobama osumnjičenim za terorizam.