O Hrvatskoj bez datuma – o Srbiji bez jasnog komentara

Uoči posjeta povjerenika za proširenje Štefana Fuelea i predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa na podnevnoj konferenciji za novinare u briselskom sjedištu Europske komisije na novinarsko pitanje da nekoliko predstavnika zemalja članica EU-a, pa i samih ministara ističu da ukoliko se pregovori s Hrvatskom ne završe u lipnju, završetak pregovora bi se mogao otegnuti ne samo dva do tri mjeseca, već znatno više mjeseci, te nije li time ugrožena vjerodostojnost politike proširenja i diskreditiran proces proširenja, Natasha Butler, glasnogovornica povjerenika za proširenje Štefana Fülea je odgovorila:

„Što se tiče vremenskog razdoblja, dakle završetak pregovora u lipnju, to nije pozicija Europske komisije. Ključne mjere za svaku pristupajuću zemlju, pa tako i za Hrvatsku je biti u potpunosti spremna, zatim prihvaćanje pravne stečevine kao i prihvaćanje pravila i standarda Europske unije“, poručuje Butler.

Završetak pregovora u lipnju nije stav Europske komisije

Ona je dodala da će pristupni pregovori s Hrvatskom biti zaključeni kada budu ispunjeni svi uvjeti. Komisija je to naglasila prije nekoliko tjedana kada je objavila svoje privremeno izvješće o Hrvatskoj odnosno o poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava.

„Za sada nije određen datum za završetak pregovora s Hrvatskom“, ponovila je glasnogovornica Europske komisije i nastavila da se vjerodostojnost politike proširenja EU-a ne temelji na datumima već na kvaliteti, a proces proširenje se temelji na primjeni reformi i konkretnih rezultata. „Sada je na hrvatskoj strani da sve to ostvari i predstavi. Sve to se temelji na obnovljenom konsenzusu oko proširenja Europske unije iz 2006.godine“, zaključila je Fuleova glasnogovornica Natasha Butler.

Europska komisija bez komentara o odlikovanjima

Predstavnici Europske komisije upitani su i za stav oko odluke srbijanska vlade koja planira dodijeliti odličja vojnim časnicima koji su sudjelovali u ratovima u BiH i Hrvatskoj. Budući je Komisija Srbiji preporučila da sudjeluje u pomirenju u regiji, postavlja se pitanje je li to korak natrag, jer odlikovanje onih koji su sudjelovali u ratovima, gdje su počinjeni zločini, otvara sumnje radi li se pravom putu suočavanja s vlastitom prošlošću.

„Kao prvo Europska komisija nema ovlasti oko vojnih i obrambenih pitanja, ali primili smo na znanje da srbijanske vlasti žele odlikovati svoje vojne pripadnike, kao što se to događa u drugim zemljama na temelju činjenica da su vojnici bili u službi određeni broj godina, ili ako se radi o obljetnicama ili sudjelovanju u mirovnim misijama“, oprezna je bila glasnogovornica Europske komisije.

Odlikovanja – pitanje rasprave srbijanskog društva

„U ovom slučaju nismo u poziciji komentirati oko prilika odlikovanja za operacije iz devedesetih godina 20. stoljeća, koje predviđaju srbijanske odredbe iz listopada 2010., ali smatramo da rasprava o ovom pitanju je stvar srbijanskog društva. No isto tako razumijemo da srbijanski zakoni imaju odredbu koja govori da se odličja ne daju ratnim zločincima“, izjavila je Natasha Butler, glasnogovornica Europske komisije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: S. Matić