Oštećenja Sjevernog toka – više pitanja nego odgovora

Danske vlasti tvrde da je do curenja plina iz Sjevernog toka došlo nakon dvije eksplozije u ponedjeljak te da je u pitanju sabotaža.

„Sada je jasna procjena mjerodavnih da su ovo namjerne akcije. Nije bila nesreća", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen. „Još nema informacija tko bi mogao stajati iza ovog akta."

I švedska premijerka Magdalena Andersson govorila je o sabotaži. Stockholm je u kontaktu s partnerima u NATO-u, Danskoj i Njemačkoj kako bi otkrio o čemu se radi, dodala je ona. O „ciljanom napadu" govorio je i njemački ministar gospodarstva Robert Habeck.

Dvije eksplozije u jednom danu

Curenje je primijećeno nakon što je u ponedjeljak potpuno opao tlak u obje cijevi Sjevernog toka 1 i jednoj cijevi Sjevernog toka 2. U blizini danskog otoka Bornholma su piloti vojnih zrakoplova primijetili curenje.

Prethodno su seizmolozi registrirali dva potresa u vodama oko otoka – najprije u ponedjeljak u 2:03 jugoistočno od Bornholma, a onda u 19:03 sjeveroistočno od otoka.

Po riječima Björna Lunda iz Švedske nacionalne seizmičke mreže, potresi su registrirani u vodi, a ne u tlu, tako da se sa sigurnošću može reći da nije bilo potresa nego da se radilo o eksplozijama.

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen zaprijetila je „najsnažnijim odgovorom" saboterima. Ona je na Twitteru napisala da je „neprihvatljivo" svako namjerno ometanje europske energetske infrastrukture.

Kompanija Sjeverni tok 2 priopćila je da je plinovod konstruiran tako da je skoro nemoguće istovremeno oštećenje više cijevi zbog recimo brodske nesreće. Inače je plinovod kroz Baltičko more u ovom dijelu na dubini od oko osamdeset metara.

U Moskvi pak kažu da ne mogu isključiti ni jedan scenarij. „Očigledno je da se radi o nekakvim oštećenjima cijevi i ne možemo isključiti ni jednu mogućnost prije nego što dobijemo rezultate istrage o uzroku", rekao je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov.

Peskov je naglasio da je Moskva vrlo zabrinuta zbog ove situacije, koja zahtijeva hitnu istragu jer je to pitanje energetske sigurnosti „cijeloga kontinenta".

Nagađanja o počinitelju

Kako na svom portalu prenosi tjednik Speigel, američka CIA je još ljetos upozorila Berlin na moguće sabotaže na Sjevernom toku koje bi bio u stanju izvesti samo neki „državni akter". Glasnogovornik njemačke vlade nije želio potvrdi ni demantirati te spoznaje.

Iako službeni predstavnici vlasti nemaju još nikakve indicije tko bi mogao stajati iza sabotaže, počela je licitacija kome bi ovakav napad više odgovarao.

Radoslaw Sikorski, bivši poljski ministar obrane i vanjskih poslova, a danas zastupnik u Europskom parlamentu, na Twitteru je zahvalio Sjedinjenim Državama. „Thank you, USA", napisao je Sikorski uz sliku uspjenušalog mora na mjestu gdje je otkriveno curenje plina.

Norveški vojni strateg i mornarički časnik Tor Ivar Strommen pak misli da jedino Rusija dolazi u obzir kao počinitelj. Kako je rekao za agenciju AFP, Moskva ne želi preuzeti odgovornost za obustavu isporuka plina, već se uvijek izgovara nekom višom silom.

„Zapravo se uvijek radi o korištenju energije kao oružja", rekao je Strommen. „Cilj je da se Europa podijeli i da se izvrši pritisak na Ukrajinu da pristane na prekid vatre ili mir pod uvjetima koji odgovaraju Rusima."

Švicarski Neue Zürcher Zeitung u jednom komentaru se bavi nagađanjima o počiniteljima, navodeći da bi Rusija imala korist od kratkoročnog skoka cijene plina, ali da bi odsjecanjem Sjevernog toka sebi odsjekla mogućnost da ubuduće isporučuje plin direktno. Havarija na plinovodu bi odgovarala Kijevu, ali list takvu sabotažu naziva „rizičnom“ po Ukrajinu.

Također se navodi da su tanke indicije da se iza napada kriju Amerikanci ili čak militantni borci protiv klimatskih promjena.

Samo nagađanja postoje i kod pitanja kako je točno izazvana eksplozija. Cijevi Sjevernog toka su masivne i relativno nove, ali nisu sazdane da izdrže ciljane napade, kažu stručnjaci.

Kenneth Bull s danskog Kraljevskog kolegea za obranu pretpostavlja da su korišteni takozvani podvodni dronovi koji s velikom preciznošću mogu postaviti eksploziv. Bull je dodao da je Rusija već u prošlosti koristila takve minijaturne podmornice.

Istraga bi mogla potrajati, posebno jer svijet nije pripremljen za ovakve napade. Jedan visoki časnik Bundeswehra rekao je za Spiegel: „Svjetske podvodne mreže su enormno važne za opskrbu energijom, ali i za stabilnost interneta. Usprkos važnosti, one su do danas skoro sasvim nezaštićene od napada i sabotaže.“

Skok cijene plina

Posljedice curenja plina su odmah stigle do energetskog tržišta gdje je cijena za europski zemni plin prešla iznos od 200 eura po megavatsatu, što je porast za 19 posto u jednom danu.

Ipak, sabotaža neće imati utjecaja na količinu plina u Europi jer u posljednje vrijeme Sjevernim tokom taj energent ionako nije stizao.

Od početka rujna Rusija ne isporučuje plin Njemačkoj, izgovarajući se kvarom na Siemensovoj turbini koji navodno izaziva curenje nafte u kompresijskoj postaji Portovaja kod Sankt Peterburga. To objašnjenje u Njemačkoj odbacuju i tvrde da je Kremlj zaustavio plin iz političkih razloga.

Dva Sjeverna toka direktno povezuju Rusiju i Njemačku i svaki ima kapacitet za 55 milijardi kubika plina godišnje. Dok je prvim Njemačka prije agresije na Ukrajinu dobivala 55 posto svog plina, drugi Sjeverni tok nikada nije ni pušten u rad.

Taj drugi krak izgrađen je usprkos američkim pritiscima i sankcijama, kao i prosvjedima više članica EU-a. Službeni Berlin je prije agresije stavio taj plinovod na led, a potom priopćio da se neće ni koristiti.

nr (afp, dpa, ard, spiegel, tw)