Nuklearna energija u Mađarskoj zelena, jeftina i neovisna?

Dok brojne države EU-a, među njima i Njemačka, žele da sad već u potpunosti odustanu od nuklearne energije, druge se pak u borbi protiv klimatskih promjena sve više zalažu za nuklearne elektrane. Pored jeftinije električne energije i veće neovisnosti, kao argument se posebno ističe manja emisija štetnih plinova. Ali, mogu li nuklearne elektrane biti put za izlazak iz klimatske krize?

Nuklearna energija dijeli EU

Da, kaže mađarska vlada i nije usamljena u tome. „Kako bismo dobili bitku za klimu, potrebna nam je nuklearna energija", stoji u priopćenju, koje je sredinom listopada 2021. objavilo deset država EU-a, uključujući Finsku, Češku i Poljsku.

Perjanica u proizvodnji je zagovornica atomske energije Francuska, koja trenutno investira u moderne reaktore iz vlastitog razvoja. Mađarska želi da proširi svoju nuklearku ruskog tipa. Ona se nalazi u gradiću Paks na Dunavu, ni dva sata vožnje južno od Budimpešte, samo sat i pol od hrvatske i srpske granice. Pored dosadašnja četiri bloka, trebala bi biti izgrađena još dva – Paks II.

Dobro za okoliš i potrošače?

Kada se traže razlozi za izgradnju nuklearnih postrojenja, mađarska vlada ukazuje na ekološke i ekonomske aspekte. „Bez atomske energije nema zaštite klime, zelene budućnosti i niskih dodatnih troškova“, priopćilo je na upit DW-a Ministarstvo nadležno za izgradnju bloka Paks II. Atomska energija u Mađarskoj je, dodaje se, zbog geografskog položaja, jedina funkcionalna tehnologija za proizvodnju električne energije: pouzdana, u industrijskoj razmjeri i bez emisije štetnih plinova. Osim toga jamči povoljne cijene i dugoročnu pokrivenost energetskih potreba.

No, vrlo je sporno doprinosi li atomska energija zaista i zaštiti okoliša. Pored katastrofalnih efekata koje mogu imati potencijalne havarije reaktora, kao i još uvijek neriješenog pitanja adekvatnog odlaganja nuklearnog otpada, nisu zajamčene ni niže emisije štetnih plinova. Jedna sveobuhvatna studija, provedena u 123 zemlje, koja je prošle godine objavljena u naučnom časopisu „Nature“, došla je do rezultata da emisije štetnih plinova u zemljama koje proizvode nuklearnu energiju nisu ništa manje nego u onima koje nemaju nuklearke.

Novi blok u seizmološki aktivnoj zoni

Osim toga nuklearna elektrana Paks direktno utječe na floru i faunu u neposrednoj blizini, naglašava Andras Perger, stručnjak za klimu i energetiku iz mađarskog ogranka Greenpeace-a. Ispuštanjem vode koja se koristi za rashlađivanje reaktora u Dunav, može se osjetno povećati temperatura vode te rijeke, posebno kod niskog vodostaja i kada svi blokovi rade.

„Već sada je rashladna voda najznačajniji faktor koji utječe na okoliš", kaže Perger. Maksimalna zakonski dozvoljena temperatura 500 metara nizvodno do postrojenja je 30 stupnjeva. U kolovozu 2018. Dunav je, prema riječima predstavnika kompanije, na tom mjestu dostizao u međuvremenu kritičnih 29,8 stupnjeva. No, neslužbena mjerenja trusta mozgova „Energetski klub" pokazuje da su temperature bile znatno iznad graničnih vrijednosti.

Perger također ističe da se novi blokovi nalaze u seizmološki aktivnoj zoni. On sumnja da su pri izboru mjesta ispoštovani svi propisi. Ove procijene dijeli i Zavod za zaštitu okoliša susjedne Austrije, koji je u izvještaju ovog ljeta lokaciju Paksa II označio kao „neprikladnu". Mađarska vlada pak tvrdi da su sprovedena sva neophodna istraživanja i da je lokacija 2017. godine klasificirana kao – seizmološki bezopasna.

Koliko je nuklearna energija neovisna?

Ne samo da su novi blokovi reaktora sigurni, nego jamče i povećanu energetsku neovisnost Mađarske, objavila je kompanija MVM na svojoj internetskoj stranici. Međutim, stručnjaci se ne slažu oko toga hoće li reaktori zaista smanjiti visoku stopu uvoza energije u Mađarsku, jer i tehnologije i goriva dolaze iz Rusije. Stručnjaci su u studiji iz 2020. utvrdili da oko tri četvrtine energije dolazi izvan državnih granica.

Odluka mađarske vlade da se i dalje oslanja na rusku nuklearku, ima različita razloge, kaže Andras Deak, jedan od autora studije. U biti, činjenica je da Mađarska nema značajnija nalazišta sirovina, kao na primjer Poljska. „Povijesno gledano u zemlji nije bilo izvora energije“, smatra Deak, zbog čega je opcija bila gradnja sovjetske nuklearke 1970-ih i 1980-ih godina. Po završetku socijalizma uglavnom je ostao na snazi konsenzus za nuklearku.

Niske cijene energije kao predizborna obećanja

Za nacionalno-konzervativnu stranku Fides, premijera Viktora Orbana također bi i predizborna obećanja mogla igrati određenu ulogu. Za nju je energetska politika već dugo centralna tema. „Fides se 2014. snažno založio za smanjenje dodatnih troškova u domaćinstvima, za što bi onda morale biti osigurane niske cijene plina - i to od Gazproma, glavne kompanija od koje Mađari uvoze plin", kaže Deak. Povoljan faktor bi mogao biti i zaključni ugovor s ruskim državnim nuklearnim koncernom „Rosatom".

Sa stajališta Vlade Mađarske, presudni su bili reaktori ruskog tipa koji su već u pogonu: „Ne želite valjda na jednoj lokaciji dvije različite tehnologije, što bi moglo dovesti do problema", branio je Orban svoju odluku u Parlamentu Mađarske. „Stoga, ako želimo nuklearnu elektranu, neophodno je da bude ruska“, kazao je premijer.

Nedostatak transparentnosti

Direktna dodjela ugovora „Rosatomu" izazvala je oštre kritike oporbenih stranaka i civilnog društva, isto kao i financiranje projekta ruskim kreditom u visini od preko 10 milijardi eura. Pritom bi zbog relativno visokih kamata, četiri i pet posto, kao i pada kursa forinte, porezne obveznike na kraju sve to moglo stajati i preko utvrđenih 12,5 milijardi eura.

Kritičari se također žale da je vlada ugovor proglasila pitanjem od nacionalne sigurnosti zahvaljujući vlastitom, posebno za ovu priliku usvojenom zakonu i može pod ključem držati detalje ugovora sljedećih 30 godina. Pet nevladinih organizacija se obratilo Ustavnom sudu da im se dozvoli uvid u spise, ali im je taj pokušaj propao. Sud, koji se sve više kritizira zbog nedostatka neovisnosti, zaključio je da zakon nije nesrazmjerno ograničio slobodu informiranja.

Manje nade za protivnike nuklearne energije

Za razliku od Njemačke i Austrije, u Mađarskoj nema širokog antinuklearnog pokreta. Različita istraživanja pokazuju da je većina Mađarica i Mađara, posebno nakon nesreće u Fukušimi 2011. - protiv produženja rada i dogradnje Paksa.

Ali, prepreke za izlazak iz ugovora za Paks II ili pak za odustajanje od nuklearne energije su ukupno gledano visoke: pored rastućih cijena energenata, potrošačima prijeti također plaćanje odštete Rusiji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu