Novine žive usprkos svemu
19. srpnja 2012Posljednjih godina izdavači ne prestaju s jadikovkama zbog pada tiraže dnevnih listova ali i tjednika. Izdanja se gase (to su na svojoj koži mogli osjetiti i čitatelji i djelatnici hrvatskog Vjesnika i Nacionala), publika se okreće internetu, a mnogi mlađi čitatelji nemaju naviku svakodnevnog kupovanja i listanja novina.
Internet je blagoslov
No njemački izdavači u istom tom internetu, koji navodno ubija tisak, vide rješenje i izlaz iz krize. "Internet je, što se tiče širenja sadržaja, blagoslov za izdavače", smatra Dietmar Wolff, direktor Udruge njemačkih izdavača dnevnih novina i časopisa (BDZV). On smatra da izdavači dnevnih novina raspolažu svim preduvjetima da iz "jedne nove medijske kulture iziđu kao pobjednici".
Nove statistike očito podupiru Wolffov optimizam. 39 posto korisnika interneta redovito posjećuje internetske ponude dnevnih novina. Iznenađujuće je da je u starosnoj dobi između 14 i 29 godina, dakle dobnoj skupini za koju se smatra da je baš ne zanima dnevna politika, ovaj postotak sa 62 još i osjetno viši. "Dnevne novine na internetu dosežu najšire slojeve publike", kaže Wolff.
Spas u iPadu
Ali jedno je broj klikova, a drugo i stvarna zarada od oglasa. I neko osjetno poboljšanje nije na vidiku. "Mi smo jedinstveni u ocjeni da reklamiranje preko interneta neće biti dostatno za pokrivanje troškova sadržaja", kaže Joachim Fuhrmann koji je unutar BDZV-a zadužen za online izdavaštvo.
Rješenje se ponovno traži u naplati konkretnih sadržaja. Ono što je prije nekoliko godina neslavno propalao, sada bi, širenjem uređaja poput iPadova, moglo uroditi plodom. Prodaja tzv. e-papera, tj. elektronskih pretplata novina je u posljednje vrijeme u porastu. "Mentalitet po kojem sve u internetu mora biti besplatno polako nestaje", zaključuje Fuhrmann.
Rat između privatnih i državnih medija
Račune privatnim izdavačima već godinama, međutim, mrse oni koji svoje sadržaje stavljaju besplatno na internet. Tu se prije svega radi o javnim medijskim kućama koje svoj program financiraju pretplatama građana. Privatni izdavači traže da državni mediji drastično ograniče svoju ponudu na internetu jer smatraju da se stvorila apsurdna siutuacija po kojoj građani svojom pretplatom financiraju gašenje privatnih medija. Javne medijske kuće s druge strane drže da pretplatnici za svoj novac imaju pravo na "kompletnu uslugu" tj. osim na radio i TV program i na online sadržaje. Svi pokušaji dogovora za sada su propali.
Daljnji trn u oku izdavačima su i portali koji skupljaju sadržaje sa stranica dnevnika i časopisa te ih objavljuju na svojim stranicama. Iako takvi portali, poput Google Newsa u pravilu objavljuju izvor sadržaja, sam vlasnik prava na sadržaje od toga nema prevelike koristi. Stoga izdavači traže da se i za ovakvo korištenje naplaćuju autorska prava.
I dok borba za budućnost informacije na internetu traje, naklada tiskanih izdanja pada, i to u prosjeku za 3 posto godišnje. No unatoč tomu još uvijek dvije trećine Nijemaca svaki dan uzme u ruke novine od papira. Era aplikacija i tabletnih računala očito još nije u potpunosti stigla.