Novine u socijalističkim zemljama o padu Berlinskog zida

Ako se pogleda rumunjske novine od 11. studenoga 1989. čovjek bi pomislio da se ništa važno u svijetu nije dogodilo. Osim "majstorskog izlaganja druga Nicolaea Ceausescua na proširenoj plenarnoj sjednici Centralnog komiteta Komunističke partije Rumunjske", kako pišu partijske novine "Scînteia" (Iskra), u kojem je rumunjski šef države i partije jako hvalio "briljantni program za rad i revolucionarnu borbu cijelog naroda" kao i "uzorno ispunjavanje svih gospodarskih zadaća". Ono što se tih dana događalo 1.500 kilometara sjeverozapadno od Bukurešta, u podijeljenom Berlinu, ne spominje se ni jednom riječju. Ali se zato hvali socijalizam kao "put slobodnog, neovisnog razvitka naroda".

I u Bugarskoj je veselje zbog pada Berlinskog zida skromno. Novine bugarske Komunističke partije "Rabotničesko delo" bavi se samo usput trodnevnim desetim kongresom Jedinstvene socijalističke partije (SED) u Demokratskoj Republici Njemačkoj, nabraja članove Centralnog komiteta koji su zbog "disciplinskih razloga" morali napustiti Komitet. Novi propisi za građane DDR-a o putovanjima u inozemstvo u novinama od 10. 11. 1989. se, istina, spominju, ali autor teksta prenoseći riječi Günthera Schabowskog daje na znanje da razlozi za postojanje Zida nisu nestali time što je sad moguće prelaziti njemačko-njemačku granicu. Riječ Zid stavljena je pod navodnike, kao da ga nikad nije bilo i da je to samo krivi pojam (u žargonu partijskog vodstva Zid je bio "zaštitna ograda").

Dobro skriveni kratki komentar na 4. stranici u novinama "Trud" (Rad), glasilu sindikata, vizionarski prikazuje te događaje: "Od sad će se o podjeli još više govoriti nego što je dosad bio slučaj", proriče autor Dragomir Draganov 14. 11. 1989. Doista, danas - 30 godina nakon pada Berlinskog zida, u Njemačkoj se još uvijek raspravlja o razlikama između istoka i zapada zemlje, primjerice o visini mirovina i plaća ili izgradnji dječjih vrtića. Autor komentara dalje kaže: "U DDR-u su postignuta važna socijalna dostignuća koja sad (nakon pada Zida, op. ur.) ne bi trebalo tako brzo zaboraviti."

Veselje u Hrvatskoj i Poljskoj

U Hrvatskoj su novine euforično slavile pad Berlinskog zida. Na pune četiri stranice najtiražnije dnevne novine Večernji list 11.11. izvješćuje o događajima u Berlinu. Fotografija muškarca na Zidu s čekićem u ruci opisana je: "U ove udarce čekićem kao da se slio sav nagomilani bijes godina provedenih iza Berlinskog zida." U Berlinu je vladalo "stanje poput karnevala". U pomalo sarkastičnom tonu Večernji list citira bivšeg šefa države i partije u DDR-u Ericha Honeckera koji je još početkom godine izjavio da će Zid stajati i nakon stotinu godina.

U još jednom članku u istom izdanju tvrdi se da je Kremlj ranije obaviješten o razvitku stanja jer se Honeckerov zamjenik Egon Krenz početkom studenoga u Moskvi sastao s Mihailom Gorbačovom i sigurno ga informirao o planovima vodstva DDR-a. U izdanju od 10.11.1989. ove hrvatske novine nisu polazile od toga da se radilo o spontanim događajima koji su doveli do preokreta.

Poljske novine "Gazeta Wyborcza" naslovile su svoj tekst "Europa bez Zida", a u njemu pišu: "Nitko ne zna kakve će posljedice imati faktično ukidanje Berlinskog zida. Pa ipak, već se dogodilo nešto nepovratno: prestalo je pucanje na ljude. U Berlinu, u srcu Europe, u prijeporu između slobode i bodljikave žice pobijedila je sloboda."

"Granični policajci su samo gledali kad se više ljudi popelo na Zid i sjelo gore, na Zid na kojem je svake godine pri pokušaju bijega ubijano više ljudi." Tako događaje u podijeljenom Berlinu opisuju mađarske novine "Népszava" (Glas naroda). "Berlin slavi", pišu novine "Népszabadság" (Narodna sloboda) i u reportaži iz Berlina Zid naziva "simbolom prošlosti".

I novine u Sovjetskom Savezu bave se događajima u Berlinu. Novine "Izvestija" (Vijesti) pišu već 10. 11. 1989. o "dramatičnim danima" u DDR-u. Iscrpno se izvješćuje i o govoru Egona Krenza o obnovi i ublažavanju propisa za putovanje građana DDR-a u inozemstvo.

"Neues Deutschland" i izvještavanje u DDR-u

Kako su izvještavali mediji u samom DDR-u? Novine su nastojale umanjiti značenje tih događaja, čak ih krivo tumačiti. Za aktualno stanje kriv je Zapad, piše "Neues Deutschland", partijske novine SED-a. Citiraju Rudija Mittaga, zamjenika ministra državne sigurnosti, koji govori o "otvorenom miješanju političara i medija Savezne Republike Njemačke" u unutarnje stvari DDR-a. "Takvi drski, takvi revanšistički zahtjevi (...) znatno doprinose zaoštravanju i usijanju stanja." Ove novine dalje citiraju govor glasnogovornika sovjetskog ministarstva vanjskih poslova Genadija Gerasimova da granica time nije nestala, iako neki zapadni komentatori žele stvoriti taj dojam. Gerasimov pritom podsjeća i na riječi Egona Krenza kako državna granica DDR-a ne služi sprječavanju kontakata između ljudi.

Umjesto izvještavanja o događajima oko Berlinskog zida "Neues Deutschland" se usredotočuje na susret Johannesa Raua, tada zamjenika predsjednika SPD-a i premijera njemačke savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, i Egona Krenza, generalnog sekretara SED-a. On je svog sugovornika sa Zapada informirao o "dosljednim koracima za obnovu politike, gospodarstva i društva". Cilj je obnova koja će voditi računa o interesima i potrebama naroda, želi se socijalizam učiniti privlačnijim svakom građaninu.

Član Centralnog komiteta SED-a Kurt Hager ipak je izrekao i određenu samokritiku: "Moram priznati da sam se očito sve više udaljavao - iako mi je to vrlo jasno rečeno - od stvarnog, realnog svakodnevnog života, od onoga što se događalo u poduzećima ili trgovinama ili drugdje." Samo s malom fotografijom i naslovom "Gust promet na graničnim točkama" ove novine govore o događajima oko Zida.

Do riječi dolazi i nekoliko ljudi na ulici. "Odlična stvar! Večeras se vraćamo", kaže jedan prolaznik. Jedna žena kaže: "Ulice nisu drugačije nego u Prenzlauer Bergu (četvrt u istočnom Berlinu, op. ur.), sigurno trgovine su šarenije, ponuda impresivnija, ali kod kuće sam na drugoj strani. Tamo imam posao, lijep stan, mjesto u dječjem vrtiću za Nicole."

Izvori i potpora u pripremi:

Bugarska nacionalna knjižnica "Sveti Ćiril i Metod", Sofija

Hrvatska nacionalan i sveučilišna knjižnica, Zagreb

Biblioteka Jagiellońska, Uniwersytet Jagielloński, Krakov

Arhiv Neues Deutschland Druckerei & Verlag GmbH

Odabir tekstova i prijevod s mađarskog: Gabriella Balassa

Prijevod s rumunjskog: Alexandra Scherle