Novi skandal oko Handkea

Heineova nagrada jedna je od najuglednijih njemačkih književnih nagrada. Dotirana je s 50 000 eura, a dodjeljuje je grad Düsseldorf svake dvije godine, književnicima, kako stoji u službenom objašnjenju, čije je stvaralaštvo u duhu temeljnih ljudskih prava, za posebne zasluge u poticanju razumijevanja među narodima. Upravo ta politička konotacija Heineove nagrade razlog je burnih kritika na račun trinaesteročlanog žirija. Jer Peter Handke od sredine 90-tih godina na sebe privlači pozornost javnosti manje svojim književnim djelom, a više činjenicom da se vidi kao odvjetnik srpske nevinosti u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Zadnji skandal datira s početka ovoga mjeseca kada je intendant renomiranog kazališta Comedie français Marcel Bozonnet odlučio skinuti s repertoara Handkeov komad «Igra pitanja» i to ne zbog toga što mu smeta sadržaj istog, nego zato što je austrijski pisac na sahrani Slobodana Miloševića, po tko zna koji put, stao u obranu srpskog režima. Brojne Handkeove kolege tada su se pobunile protiv ove odluke nazivajući je cenzurom.

Neosporan pisac Handke - problematični njegovi stavovi

Njemački pisci, publicisti i političari podigli su, međutim, sada glas u javnosti protiv dodjele Heineove nagrade Handkeu nazivajući to skandalom. To misli i šef Kulba zastupnika Zelenih u Bundestagu, Fritz Kuhn i traži da tu odluku Gradsko vijeće Düsseldorfa, koje bi je idućeg mjeseca još trebalo potvrditi – poništi. Političar Zelenih, Daniel Cohn-Bendit kaže da je ona «čisto ludilo», a zastupnik CDU-a u Bundestagu, Ruprecht Polenz svoje ogorčenje objašnjava riječima: «Mislim da se književnik Handke ne može odvajati od političkog lika Handkea. I politički gledano, on je nešto potpuno drukčije od Heinea po kojem ova nagrada nosi ime: Heine je bio humanist koji je dio svog života posvetio borbi protiv nacionalizma, a Handke je upravo suprotnost.»

Odluka žirija "uvreda mrtvih"

Bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek smatra da je odluka neovisnog žirija koji je Handkeu dodijelio nagradu zbog, kako se navodi, njegovog svojeglavog traženja «otvorene istine», uvreda žrtava palih u ratovima na Balkanu.
Njemačka publicistkinja Alice Schwarzer je pak brani nazivajući je odvažnom i tvrdeći da bi Handkeova hrabrost sigurno imponirala Heineu.
Biviša potpredsjednica PEN-a i predsjednica Društva Heinricha Heinea Ingrid Bachér smatra je pak katastrofalnom: «Smatram da je to vrlo nesretna, pa čak i katastrofalna odluka jer ona, kao prvo, pokazuje proizvoljnost funkcioniranja svijeta kulture: Handke je poznat po skandalima i to se ignorira bez promišljanja, onda se odvaja umjetničko od političkog djelovanja Handkea. Kaže se umjetničko je neosporno, političko je problematično zbog stavljanja na stranu Srbije i govora na Miloševićevu pogrebu, i to je sve vrlo čudno jer je djelo svakog pisca određeno i njegovim stavovima.»

Podijeljen i žiri

Da je i sam žiri bio podijeljen prilikom donošenja svoje odluke pokazuje činjenica da se neki članovi žirija poput CDU-ovog političara Christopha Stölzla od nje distanciraju i otvoreno govore da je izbor kriv. Za komentar smo htjeli upitati predsjednika žirija, gradonačelnika Duesseldorfa Joachima Erwina s obzirom da grad Düseldorf snosi političku odgovornost za dodjelu Heinove nagrade, no on je, slučajno ili ne, na godišnjem odmoru. Reakcije Handkeovih kolega s prostora bivše Jugoslavije koji su se okupili na ovogodišnjem kogresu međunarodne udruge pisaca PEN-a Berlinu, prikupila je Lidija Klasić i počela s potpredsjednikom te organizacije, Borisom Novakom.