Novi signali iz Teherana

Novi iranski predsjednik Hasan Rohani u svojoj je predizbornoj kampanji i u nastupnom govoru u parlamentu kao svoj prioritet izdvojio rješavanje gospodarskih problema. Istovremeno je najavio da će se potruditi oko poboljšanja odnosa sa Zapadom, čije sankcije koče gospodarski razvoj.

Pored spora oko iranskog atomskog programa, glavna smetnja u odnosima s međunarodnom zajednicom bila je antiizraelska retorika Rohanijevog prethodnika Mahmuda Ahmadinedžada. On je redovito prijetio Izraelu i negirao postojanje holokausta.

To će se očito s novim predsjednikom promijeniti. Prošli tjedan (4.9.) veliku pozornost je izazvala Rohanijeva navodna poruka na Twitteru u kojoj "svim židovima, a posebno židovima u Iranu" želi sretnu židovsku Novu godinu. Nešto kasnije predsjednikov savjetnik je objavio da ta poruka ne potječe od Rohanija.

"Holokaust nije negiran"

No, najbolje želje povodom židovske Nove godine koje je dan kasnije u društvenim mrežama objavio iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif nisu demantirane. On je istim povodom objavio da "Iran nikada nije negirao holokaust", nego da, dapače, osuđuje "masakr nad židovima koji su počinili nacionalsocijalisti".

Kao još jedan znak promjene u politici Teherana promatrači tumače i činjenicu da su pregovori sa Zapadom o atomskom programu ubuduće u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova, a ne više Nacionalnog sigurnosnog vijeća. "Rohanijeva odluka da atomski spor preda Ministarstvu vanjskih poslova pokazuje da nova Vlada želi krenuti novim putem u atomskom sporu sa Zapadom", ocjenjuje za Deutsche Welle Reza Taghizadeh, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu u Glasgowu. On smatra da nova Vlada težište u pregovorima želi staviti na politička i gospodarska, a ne sigurnosna pitanja.

Iran želi labavljenje sankcija

Visoka predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton uskoro bi se trebala sastati sa Zarifom kako bi razgovarali o šansi za nove pregovore. Pri tome je svima jasno: dođe li do američke intervencije u Siriji, svi diplomatski napori bit će stavljeni na led.

Inače, Zarif je od 2002. do 2007. bio iranski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima i u to se doba više puta neslužbeno sastajao s američkim diplomatima kako bi raspravljali o šansama za normalizaciju bilateralnih odnosa. Zato ova promjena na čelu pregovaračkog tima nudi priliku za novi početak, smatra Reza Taghizadeh: "Pregovori neće biti jednostavni, jer Iran se nije odrekao svog atomskog programa." Ali on je uvjeren da je nova Vlada odlučila ozbiljno poraditi na labavljenju međunarodnih sankcija. "To budi nadu da će razgovori biti uspješniji nego do sada", procjenjuje politolog iz Glasgowa.

"Radi se o opstanku sustava"

Novi ministar vanjskih poslova Zarif na glasu je kao osoba koja "zna kako u diplomatski jezik zapakirati vanjskopolitička stajališta vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Alija Hamneija", kaže analitičar Mehran Barati iz Berlina. Naravno, pitanje je koja su to točno Hamneijeva stajališta. I to je od presudne važnosti, budući da ajatolah ima zadnju riječ kada se radi o iranskoj atomskoj politici.

Mehran Barati je ipak optimističan. On vjeruje da je katastrofalna gospodarska situacija potaknula vjerskog vođu da krene novim putem u riješavanju atomskog spora kako bi osigurao opstanak postojećeg sustava. Do sada je Iran svojim atomskim programom pokušavao ojačati svoj status regionalne sile. "Čini se da Iran mijenja mišljenje", kaže Barati i zaključuje: "Time su porasle i šanse da će Rohani i Zarif uspjeti postići mirno rješavanje atomskog spora."