Novi početak za turizam na sjeveroistoku Njemačke

Prije blagdana Duhova, koji je ove godine krajem svibnja, većina hotela, pansiona, gostionica, dvoraca i kampova ponovo će primati goste iz cijele Njemačke. Tako će biti i na sjeveroistoku Njemačke, osobito uz obale Baltičkog mora. Plaže s bijelim pijeskom, kampovi u zelenilu, seoska imanja i puno raznolike prirode najljepše izgledaju u proljeće i ljeto. A za ugostitelje toga područja to je vrijeme s najvećim prihodima. U normalnim okolnostima. Jer, sredinom ožujka uvedena su ograničenja.

Heinrich Graf von Bassewitz s obiteljskog ugostiteljskog imanja Dalwitz, koje se nalazi usred Meklenburške Švicarske, a nudi kuće za odmor s restoranom, ipak ne želi kukati. „Da smo u vrijeme obnove imanja kukali zbog svakog neuspjeha, ne bismo više danas bili ovdje." Bassewitz je sa svojom obitelji imanje Dalwitz, koje je stoljećima pripadalo njegovim precima, obnovio nakon pada Berlinskog zida. On je tada iz Južne Amerike, gdje je živio u egzilu, sa sobom doveo čak gauče i njihove konje. 

Ne samo turizam

Turizam je u Dalwitzu, s 24 obiteljska smještaja za odmor i restoranom, važan oslonac. Ali, na njega otpada samo 20 posto prometa ovog obiteljskoga gospodarstva. Na imaju od 2.000 hektara s livadama, njivama i šumom, uzgaja stotinu goveda pasmine angus i isto toliko konja pasmine criollo. Osim toga na imanju se uzgaja organsko voće i povrće, a postoji i postrojenje za proizvodnju bio-plina, postrojenje za proizvodnju struje iz energije sunca i punionica baterija za električne automobile.

 „To štedi fiksne troškove", kaže Bassewitz. Propali posao za Uskrs ipak je ostavio rupu u blagajni. Ukupno u blagajni nedostaje 30.000 eura. Za ljeto Bassewitz već ima toliko predbilježbi da može sigurno računati sa 60-postotnom popunjenošću.

Je li novi početak spas?

Ali, ne mogu svi tamošnji turistički djelatnici biti tako optimistični. „Brojnim poduzećima jednostavno nedostaje novca“, kaže Tobias Woitendorf, šef Turističkog saveza Mecklenburg-Vorpommern. Prema procjenama gubici u turizmu na sjeveroistoku Njemačke iznose oko milijardu eura. Može li novi početak donijeti spas?

Pokrajina Mecklenburg-Vorpommern otvara ponovo vrata turistima jer je broj zaraženih ostao nizak, kaže predsjednica pokrajinske vlade Manuela Schwesig iz SPD-a. Odbor za turizam sastavljen od predstavnika te branše, turističkih saveza i političara razradio je plan u više faza za ponovni start. On predviđa da nakon gostionica koje otvaraju pod strogim higijenskim propisima i maksimalno šest odraslih osoba za stolom od 18. svibnja mogu otvoriti i hoteli, pansioni i kuće za odmor. Od 25. svibnja će onda moći u tu saveznu pokrajinu doputovati i turisti iz drugih dijelova Njemačke. „Zatvaranje gostionica i hotela bilo je bolan korak i protiv našeg DNK kao turističke pokrajine“, kaže Schwesig.

Za mnoge „posljednja šansa"

Upravo u taj DNK nade polaže Bert Balke iz Turističkog saveza Mecklenburgische Seenplatte: „Kako jako svi ovise o onomu što stvara turizam mnogima je postalo tek sada jasno.“ To područje ima 75.000 turističkih ležajeva, a prihod regionalnoga gospodarstva pri potpunoj turističkoj popunjenosti od toga iznosi sedam milijuna eura za jedan dan. Mnogi se već sad bore za gospodarsko preživljavanje. Odredba za hotele i odmarališta da mogu dopustiti popunjenost od samo 60 posto kapaciteta, da bi se moglo držati rastojanje, Berta Balkea jako zabrinjava.

„S time naša poduzeća koja žive od turista koji se sami opskrbljuju i prosječno iznajmljuju 25 soba teško da će moći rentabilno startati, a pogotovo ne nadoknaditi gubitke proteklih tjedana“, kaže Balke te nastavlja: „Za Duhove se mora krenuti, to je za mnoge posljednja šansa.“ Unatoč svemu on vidi jednu pozitivnu posljedicu ovoga: odmor u provinciji, obilasci prirode i praznici na seoskom imanju novim propisima dobivaju posebnu pozornost. „Bit će lako u našoj prostranoj zemlji držati rastojanje. A odmor u provinciji je bolji za zaštitu klime i manje financijski rizičan nego putovanje u daleke krajeve. Računamo s brojnim novim gostima.“

Digitalna ponuda za odmor

„Sezona svadbi je ove godine gotovo potpuno propala“, žali se Robert Uhde koji inače organizira dvadesetak svadbi od travnja do kolovoza. Angažirani posjednik i spasitelj gospodarstva Vogelsang kod Rostocka zabrinuto gleda u budućnost. Zbog mjera ograničenja on ima manjak od 80.000 eura u blagajni. I on je pet suradnika morao poslati na skraćeno radno vrijeme.

Čak i ako tjedan dana prije Duhova turizam u njegovoj pokrajini bude ponovo moguć, za ovog organizatora kulturnih priredaba je nemoguće nadoknaditi gubitke. Ali, istovremeno je ovo prilika da se razmisli o drukčijoj ponudi. „Digitaliziramo našu ponudu", kaže Uhde. On organizira online-izložbe dvoraca i patricijskih kuća i svoju priredbu "Mittsommerremise" prenosi u digitalni oblik. „Ove godine će se kroz dvorce i patricijske kuće moći šetati kao kroz kuću za lutke.“

Priredbe predviđene za 20. i 21. lipnja unatoč tome održat će se i u analognom obliku, s malim predstavama u vrtovima dvoraca, autokinom i izlaganjima na otvorenom. Pridržavat će se mjera ograničenja, stalno će se voditi računa o broju novih infekcija. „Nama pomažu naše decentralizirane strukture“, kaže Uhde. On pritom misli ne samo na brojna mala imanja od Baltičkog mora do Berlina. Pokrajina Meckelnburg je velika, a rijetko naseljena, tako da ima puno mjesta za održavanje rastojanja.

U krizi ima i nešto dobroga

Kamila Sösemann u Pohnstorfu kod Teterowa vodi imanje za maksimalno 30 gostiju. Na 1.000 kvadratnih metara nalazi se sedam kuća za odmor. Veliki vrtovi i široki hodnici automatski nude mogućnost držanja rastojanja. Ali, i nju more brige: „Da bismo našim zaposlenicima mogli isplaćivati plaće i tijekom zime moramo u proljeće i ljeto dobro zaraditi“, kaže ona. Pohnstorf je za vrijeme godišnjih odmora gotovo popunjen. „Ali, krize ne moraju na kraju biti loše“, uvjerena je ona. Uvijek je važno kako se čovjek prema krizi odnosi, kaže ona i nastoji optimistično gledati u budućnost: „Mislim da je velika turistička kuća u zaleđu Baltičkog mora održiv poslovni model za budućnost.“

Heinrich Graf von Bassewitz iskoristio je stanku zbog pandemije koronavirusa kako bi izgradio još jedan oslonac svoga poslovanja. U svom novom online-shopu prodaje organski uzgojeno meso zajednice proizvođača Biopark Ökologischer Landbau u kojem je okupljeno 60 poduzeća. Tu je i meso od njegovih goveda pasmine angus. A dva posto od prometa poklanjaju inicijativi Poljoprivreda za raznolikost vrsta, koju pomažu i organizacije za zaštitu okoliša WWF i Biopark. A to je pozitivni dodatni učinak krize.