Novi i stari ruski bogataši u Njemačkoj kao kod kuće
29. kolovoza 2010Baden-Baden nikad nije bio utočište za one plitkog džepa. Još od 16. stoljeća kada je grad na termalnim izvorima postao sjedištem pogranične grofovije Baden, ovo mjesto je pružalo utočište bogatima i slavnima. Od kraja 18. stoljeća Baden-Baden je, nakon novih političkih podjela, postao svojevrsnom europskom ljetnom prijestolnicom. Europsko visoko društvo zime je tako provodilo u Parizu a ljeta u malim ali luskuznim toplicama usred Schwarzwalda. Iako Baden-Baden i danas nalikuje kulisi za neku bajku, bogati i slavni više u toj mjeri ne hrle u njegove toplice i kazina. No stara slava je dovoljna da privuče nove bogataše koji u posljednje vrijeme dolaze s istoka i to iz Rusije.
Stara slava, novi bogataši
Novo rusko prisustvo u Baden-Badenu osjeća se na svakom koraku: ćirilićni natpisi u prodavaonicama (prvenstveno u onima koje prodaju luksuznu robu), jelovnici na ruskom i mnogi odvjetnici koji su svoje usluge skrojili isključivo za potrebe došljaka s istoka. I legendarni "Cafe König", kojeg znalci drže jednim od najboljih u Europi, se u međuvremenu priviknuo na nove goste koji, kako piše "Manager Magazin", mrtvi-hladni komad švarcvaldice i kavu plaćaju novčanicom od 500 eura. Poslovni ljudi koji bez prestanka na ruskom govore u svoj mobitel susreću se na svakom koraku. No najviše je ipak turista i to onih dobro potkoženih. Oni u hordama posjećuju poznati kazino no ne samo da bi tu potrošli svoj novac nego da bi ga potrošli tamo gdje ga je prema legendama trošio i sam Dostojevski. Baden-Baden je u 19. stoljeću, uz mnoga druga njemačka mondena ljetovališta i toplice poput Wiesbadena, bio omiljeno utočište ruske carske obitelji a time automatski i tadašnjeg ruskog high-societyja ali i intelektualaca.
Dostojevski u kazinu, Turgenjev u vili
Jedna od nezaobilaznih postaja ruskih turista je i vila u kojoj je do 1871. živio i radio poznati ruski spisatelj Ivan Sergejevič Turgenjev. Tako se zna dogoditi da današnjeg vlasnika vile iznenadi ruski veleposlanik u pratnji 70 znatiželjnika. Prije pada Zida nitko se nije zanimao za ostavštine nekadašnjih ruskih moćnika u Njemačkoj. Dapače, sredinom šesdesetih na oltaru, katkada besmislene, modernizacije umalo je žrtvovana klasicistička vila u koju danas hrle ruski turisti. Podalje od očiju turista je vila koju je početkom ovog desetljeća, kako tvrde mediji, kupio bivši sovjetski ministar vanjskih poslova Edvard Ševarnadze.
No Baden-Baden nije jedini grad u kojem tradicija ruskog života nije samo povezana s nekad stacioniranim sovjetskim postrojbama. Idilični potez jugozapada Njemačke, od Bodenskog jezera preko Tübingena pa do Wiesbadena, posut je svjedočanstvima bogatog kulturnog života koji se posebice razvio u 19. stoljeću a zamro poslije Oktobarske revolucije. Tako je jedna od znamenitosti Wiesbadena upravo tzv. Grčka kapela koja krasi nekadašnje središte ruskog kulturnog i političkog života u ovom dijelu Europe. U njoj su pokopani i članovi ruske carske obitelji.
Pročitajte na sljedećoj stranici: I München atraktivan.
Novi bogataši, novi običaji
Iako se i u mjestima u Njemačkoj u kojima se mogu sresti novopečeni ruski bogataši mogu često čuti negativni komentari o "novim bogatašima" i o tomu da "tko zna na čemu su se obogatili" situacija se ne može usporediti s onom u susjednoj Austriji gdje neki hoteli čak uvode kvote za ruske turiste.
Kako prenosi "Manager magazin" ruske investicije su od propadanja spasile ne mali broj objekata u Baden-Badenu i okolici. Glad novih ruskih bogataša za luksuznim nekretninama proširila se i na München. Ovdje, kako za "Augsburger Allgemeine" svjedoči jedna maklerica, došljaci s istoka bez da trepnu plaćaju i po 15.000 eura za četvorni metar. I obližnje Starnberško jezero, omiljeno mondeno utočište bogatih stanovnika Münchena, je odavno postalo popularno i među bogatim Rusima. Makleri imaju samo jedan problem: premalo prikladnih tj. dovoljno luksuznih objekata. "Naši objekti su premali i nedovoljno luksuzni", zaključuje maklerica koja se istodobno nada da će se Rusi ipak ponovo okrenuti jugu Njemačke, i to "kad im Kitzbühel i St. Moritz dosade".
Autor: N. Kreizer
Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm