Novi glavni grad usred pustinje
Nova prijestolnica usred pustinje bit će sagrađena u roku od pet godina – tako bar glasi plan egipatske vlade kojoj je stari Kairo postao pretijesan. Uzore za novu metropolu je moguće naći diljem svijeta.
CC za al-Sisija
Novi Kairobi mogao biti završen već 2020. godine. Egipatska vlada namjerava u njega naseliti pet milijuna ljudi. Cijena planiranog projekta iznosi 76 milijarda eura. Novac za projekt „Glavni grad“ (Capital City, skraćeno CC) predsjednik Abdel Fatah al-Sisi se nada dobiti od prijatelja - naftnih šeika.
Sjenka moderne
Iz ničega je nekoć nikla i Brasilia. Vladine zgrade na "promenadi ministarstava" (na fotografiji) koju je projektirao Oscar Niemeyer i danas daje značajan pečat slici glavnog brazilskog grada. Titulu prijestolnice je Rio de Janeiro 1960. godine ustupio Brasiliji.
Razmetanje u stepi
Astana: od 1997. tu je sjedište kazahstanske vlade pod vodstvom Nursultana Nazarbajeva. On je predsjednik te zemlje od početka 1990-ih godina, a danas se njegovo bogatstvo mjeri u milijardama eura. Prijestolnicu je iz Almatija iz strateških razloga preselio na sjever zemlje.
Mjesto za 74.000 vjernika
I Pakistan svoj glavni grad također preselo s juga na sjever, i to 1966. godine. Islamabad u podnožju Himalaja je zeleniji i ima hladniju klimu od bivšeg glavnog grada Karačija. Džamija šaha Faisala do danas važi kao simbol Islamabada. Ona može primiti više ljudi nego pokoji nogometni stadion.
Stalno gradilište
Abja je još uvijek nedovršen grad. Master-plan za nigerijski glavni grad iz 1970-ih godina predviđa izgradnju brojnih četvrti na mjestima na kojima je i danas pustoš. Abuja je glavni grad te zemlje od 1991. godine. Nalazi se točno između muslimanskog sjevera i kršćanski dominiranog juga zemlje.
Kvadrati između Rajne i Nekara
Rezidencija izbornih knezova (Kurfürsten) u njemačkoj regiji Falačkoj je u 17. stoljeću bio Mannheim. Mapa tog grada na jugozapadu Njemačke podsjeća na šahovsku ploču. Taj gradski nacrt je tada važio kao ideal za tu gradsku utvrdu, ali se nije uspio održati ni u jednom drugom europskom gradu.
Grad za Aleksandra
O idealnom gradu filozofiralo se još u antičkim vremenima. Navodno je za Aleksandriju na sjeveru Egipta osnivač grada Aleksandar Veliki osobno odredio položaj glavnih ulica. Ali, i u tim predkršćanskim vremenima nije sve išlo po planu: grad je izgrađen tek 50 godina kasnije.