Novi gastarbajteri u Njemačkoj - sa sveučilišnom diplomom

Vremena u kojima su tipični imigranti u Njemačkoj bili turski radnici po tvornicama ili poljski radnici na gradilištima su prošla. Danas u Njemačku dolaze liječnici iz Grčke ili inženjeri iz Španjolske. Tu promjenu potvrđuje i statistika: između 2005. i 2009. godine udio imigranata s fakultetskom diplomom porastao je sa 30 na 44 posto. To je pokazala i upravo objavljena studija Instituta za ispitivanje tržište rada u Nürnbergu. Autori studije kažu da je uzrok takvog razvoja to što je visoko-kvalificiranim imigrantima olakšan pristup njemačkom tržištu rada.

Pozitivan učinak bolonjskog procesa

Većina visoko-obrazovanih imigranata u Njemačku dolazi iz zemalja članica Europske unije. Herbert Brücker, istraživač Instituta za ispitivanje tržišta rada i zapošljavanja, smatra da su za aktualni trend dolaska visoko-kvalificiranih useljenika zaslužne inicijativa EU-a poput bolonjskog procesa. Riječ je o nastojanju da se pojednostavi priznavanje kvalifikacija ne samo između članica Europske unije nego i izvan nje.

Imigranti koji rade na poslovima za koje je potrebna niska kvalifikacija – kao što su građevinarstvo, ugostiteljstvo i poljoprivreda – nisu uvijek nisko-kvalificirani. „Vjerojatno ti ljudi rade na mjestima koja su ispod njihovih kvalifikacija“, kaže Brücker. Znanstvenik Ludger Pries s Ruhrskog sveučilišta u Bochumu je eksplicitniji i kaže: „Naš sustav priznavanja kvalifikacija je još uvijek previše trom. Na tom području se mnogo toga mora mijenjati.“ Od travnja 2012. godine migranti u Njemačkoj imaju barem zakonsko pravo da provjera njihove diplome ne traje duže od tri mjeseca.

Usprkos takvim preprekama Herbert Brücker predviđa da će Njemačka od 2014. postati još privlačnija za imigrante iz Rumunjske i Bugarske. Tada će građani te dvije nove članice EU-a steći pravo da konkuriraju na njemačkom tržištu rada bez radne dozvole. Do sada, takozvano slobodno kretanje radnika nije važilo za sve imigrante iz istočnoevropskih zemalja.

Otežan pristup nisko-kvalificiranima

Usprkos strahu političara da bi nezaposleni imigranti mogli opteretiti njemački socijalni sustav, skoro svih 80.000 imigranta koji su u Njemačku došli iz istočnoeuropskih članica Unije, našli su posao.

Dok su za neke imigrante vrata na njemačko tržište rada širom otvorena, drugima je dolazak u Njemačku znatno otežan. „Odredbe o otežanom ulasku u EU dovele su do toga da se sve manje izbjeglica uspijeva probiti do Njemačke“, kaže istraživač migracija Ludger Pries. Prema tim odredbama tražitelj azila mora zahtjev za azil podnijeti u onoj zemlju preko koje je ušao u EU. Najčešće se radi o najjužnijim zemljama: Grčkoj, Španjolskoj i Italiji. U euforičnoj raspravi o visoko-kvalificiranim novim doseljenicima mora se imati na umu da se siromašnim izbjeglicama, većinom slabo kvalificiranima iz zemalja u razvoju, ne dopušta pristup njemačkom tržištu.