Novi život Titovog omiljenog lovišta

Devastiran i temeljito opljačkan tijekom Domovinskog rata, baranjski dvorac Tikveš godinama stoji kao spomen na neke davno prohujale dane slave. Stare su dvorce u 19. stoljeću sagradili još Habsburgovci, kasnije su se njima koristili Karađorđevići, a nakon Drugog svjetskog rata tu je često lovio doživotni jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito.

Cijelo to vrijeme javnost dvorac nije imala prilike bolje upoznati niti uživati u njemu. Poslije rata i mirne reintegracije Podunavlja kompleks je predan upravi Parka prirode Kopački rit koja je najnoviji aneks koristila kao urede, dok je ostatak konzervirala da ne propadne do kraja i tu je čekao da ga se opet netko sjeti. I bolja vremena su, nadajmo se, napokon stigla.

Novac od Europske unije

Naime, upravo je u tijeku postupak javne nabave za građevinske radove i najesen bi ovaj baranjski biser trebao krenuti u temeljitu i sveobuhvatnu obnovu i to, da stvar bude ljepša, uglavnom pomoću novca Europske unije. Od oko 52 milijuna kuna, koliko će se utrošiti na obnovu, gotovo 44 milijuna dat će Europska unija te će se kompleks, Novi dvorac s aneksom i Stari dvorac ili Ladanjska kuća pretvoriti u muzej. I to ne bilo kakav, već muzej prirode Kopačkog rita, interaktivan, s edukativnim programima osmišljenima da budu zanimljivi djeci predškolske i školske dobi, ali i odraslima. Kako cijeli kompleks obuhvaća još i kapelicu, bioekološku stanicu te restoran, nema sumnje da će s dobrim sadržajem postati omiljeno izletište Osječana i ostalih stanovnika, ali i sve većeg broja turista u tom kraju.

"Cilj je, između ostalog, da kompleks, Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš, postane mjesto edukacije za učenike i odrasle, gdje će se modernim pristupom i interaktivno moći saznati puno o prirodnom fenomenu Kopačkog rita pa je stoga razvoj edukativnih programa bitna komponenta projekta", kaže za Deutsche Welle Ružica Marušić iz uprave Parka prirode Kopački rit.

Habsburgovci, kralj Aleksandar, Tito...

Osim prirode, predstavit će se i povijest dvorca, tako što će se u dvorcima će se napraviti i reprezentativni prostori, poput lovačkog salona i spavaćih soba koji će svojim inventarom pokazivati bogatu prošlost tog nekad rezindencijalnog kompleksa. A prošlost Kopačkog rita je bogata. Tim se područjem počelo upravljati nakon osnutka gospodarstva "Belje" darovnicom cara Leopolda l. 1699. godine. Njime od tada upravlja Eugen Franjo Savojski do 1784. godine. Belje kasnije prelazi u zakup dijela obitelji Habsburg, sve do 1918. godine. U to se vrijeme gradi stari dvorac. Od 1920. godine područje je proglašeno rezervatom kralja Aleksandra Karađorđevića, a nakon Drugog svjetskog rata Kopački rit postaje Upravljani prirodni rezervat. Od 1997. godine područjem Parka prirode upravlja Javna ustanova "Park prirode Kopački rit".

A kako će sve to izgledati? Vanjski izgled obaju dvoraca ostat će izvoran, dok će se iznutra prilagoditi muzejskoj namjeni – uklonit će se dozidani pregradni zidovi, kupaonice i pločice, a prostor prilagoditi kružnom kretanju posjetitelja kroz izložbu, mada će se zadržati originalna tlocrtna organizacija dvorca. Starom će dvorcu biti obnovljena i zamijenjena drvena građa, koja je sad opasno dotrajala, a s unutrašnje strane će se poboljšati toplinska izolacija, rekli su nam u upravi Parka prirode. U njemu će posjetiteljima biti predstavljen svijet sisavaca, ptica, vodozemaca i kukaca karakterističnih za Kopački rit. U manjem dijelu će biti prezentirane ribe koje su karakteristične za vode rita.

Novi, tzv. „Historicistički dvorac“ će se prenamijeniti u povijesno-prirodoslovni postav, koji će biti razmješten kroz cijelu zgradu, a svi će postavi biti interaktivni te će koristiti najnovije tehnologije, pa čak i VR naočale, kako bi posjetitelji mogli „uroniti“ u virtualnu stvarnost i tako upoznati prirodna bogatstva Kopačkog rita. U svim će prostorima biti scenografija staništa koje se prikazuje, te će prikazivati floru rita pomoću maketa, holograma i maping projektora, a realističnosti će doprinijeti i zvukovi karakteristični za svako stanište koje se prikazuje. „Na primjer kada je riječ o jelenu dodat će se zvukovi rike jelena, zvukovi trka stada, krckanja grana i to sve u skladu s projekcijom. Kada je riječ o pticama čut će se zvukovi klepetanja krila i cvrkut ptica u skladu s projekcijom, a scenografija će uključivati i stroj za proizvodnju magle koja će simulirati jesenske prizore“, kazala nam je Ružica Marušić iz uprave Parka prirode Kopački rit.

Uredit će se i vanjski prostor, tu će nastati šetnice kroz stoljetnu šumu, napravit će se i dječje igralište, a predviđeno je da u sklopu cijelog prostora postoji i restoran, sve preduvjeti da Tikveš postane omiljena destinacija, ovoga puta za sve građane, a ne samo za elitu. Ipak, taj dan neće doći prije 2021. do kada se očekuje da će radovi trajati.

Do tada bi trebalo biti gotovo i pristanište za brodove na jezeru Sakadaš u Kopačkom ritu, također projekt koji Park prirode financira sredstvima Europske unije – od 11 milijuna kuna troškova projekta, 9,3 daje Unija, a ostalo Fond i Ministarstvo zaštite okoliša. 

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.