Njemačka: lakše do boravka i dvojnog državljanstva

Među obećanjima u koalicijskom ugovoru na 177 stranica, koji su u srijedu predstavili socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), je i radikalna promjena njemačkih zakona o državljanstvu i migracijama. „Želimo novi početak u politici migracija i integracije, onako kako to treba biti u modernoj useljeničkoj zemlji“, navodi se u tekstu.

Zbog restriktivnih pravila o dvojnom državljanstvu Njemačka ima jednu od najnižih stopa dvojnog državljanstva u Europi.

Konkretno, sporazum obećava da će dozvoliti dvojno državljanstvo za migrante u Njemačkoj, što je trenutno obično dozvoljeno samo građanima EU-a i Švicarske, kao i da će ubrzati i pojednostaviti zahtjeve za azil i boravišne dozvole.

„Kao koalicija, hoćemo podvući crtu pod restriktivnu politiku azila proteklih godina i zapravo osigurati da ljudi koji ovdje žive za stalno i koji će ovdje ostati, dobiju priliku da učvrste svoj boravišni status, da uđu na tržište rada, da imaju pristup jeziku, i to neselektivno", rekla je za DW parlamentarna zastupnica Zelenih Luise Amtsberg i naglasila: „To su sve ključne stvari koje su relevantne za modernu useljeničku zemlju i nude promjenu paradigme."

Međutim, Ralph Brinkhaus, šef kluba zastupnika stranaka Unije (CDU/CSU) koje su sada u opoziciji, kaže: „Mi sigurno ne bismo imali takvu brutalnu otvorenost na području migracija, tako da smo prilično zabrinuti da će to biti privlačni faktor za dosta ilegalnih migracija.“ Brinkahus je ujedno izrazio i zabrinutost da će ljudima „koji su došli u Njemačku bez pravnog temelja poslije određenog vremena biti dozvoljen ostanak – mislim da je to veoma pogrešno".

Međutim, ranije ove godine, nadležni ministri iz 16 njemačkih pokrajina pozvali su saveznu vladu da ublaži pravila o državljanstvu. U apelu većine, Njemačka konferencija ministara za integraciju (IntMK), koja je pokrenuta 2007. radi koordinacije pokrajinskih i saveznog pristupa temi imigracije, snažno se založila za zakonske promjene u skladu s obećanjima nove koalicije.

Najviše će profitirati turski državljani

Turci su jedna od grupa na koju će najviše utjecati novi prijedlog o dvojnom državljanstvu, kao i pojednostavljeni proces imigracije: u Njemačkoj ima oko tri milijuna Turaka ili ljudi turskog porijekla, koji su mahom stizali u valovima od 60-ih godina. Ali zbog važećih njemačkih zakona, manje od deset posto te populacije ima dvojno državljanstvo, a prema studiji Centra za američki progres, 55 posto ih ima samo tursko državljanstvo.

„Glavni razlog zbog kojeg Turci izbjegavaju njemačko državljanstvo je zahtjev da se odreknu turskog državljanstva. To je bilo mnogo raširenije kod starijih generacija, jer je emocionalna veza s Turskom bila mnogo jača“, kaže za DW Gülay Türkmen, sociologinja u Centru za društvene znanosti u Berlinu.

„Ova promjena će definitivno dovesti do povećanja broja zahtjeva za državljanstvo među turskim stanovništvom, kao što smo vidjeli i 2000. godine nakon što je proces naturalizacije pojednostavljen." Gülay Türkmen pritom misli na razdoblje kada su SPD i Zeleni također bili na vlasti, tada bez FDP-a.

Zastupnica Zelenih Amtsberg krivi demokršćane za činjenicu da mnogi koji žive u Njemačkoj nemaju reguliran status: „Pogledajte na primjer afganistanske izbjeglice u Njemačkoj, od kojih mnogi nisu imali priliku riješiti svoj boravišni status, iako je bilo predvidljivo, a poslije određenog vremena i jasno, da će oni ovdje trajno ostati."

Nada za ljude s „Duldungom"

U sporazumu se spominje i brži put do stalnog boravka za mlade ljude koji su pokazali da su „integrirani" u Njemačkoj. Taj ubrzani proces dobivanja regularne boravišne dozvole bi mogao biti važan za ljude koji su trenutno u Njemačkoj na temelju „toleriranog boravka“ (tzv. „Duldung“), što znači da bi u principu trebali napustiti zemlju, ali to nije izvodivo, iz različitih razloga.

„Zbog ograničenja posljednjih godina, oko 200.000 ljudi živi sa statusom toleriranog boravka, a koalicijski ugovor na stol stavlja neke dobre ideje kako da više tih ljudi regulira status u Njemačkoj. Na primjer, snižavanjem praga za zahtjev za boravak", objasnila je za DW Wiebke Judith, savjetnica njemačke organizacije „Pro Azil“. Ona smatra da će predložene promjene „znatno olakšati život ljudima koji su već́ u Njemačkoj".

Za nove izbjeglice sve po starom?

Ali, kako kaže Judith, „naša najveća kritika je što koalicijski ugovor ne uspijeva promijeniti sustav prijema novih". Prema tom sustavu, nove izbjeglice i oni bez pravnog statusa koji stignu u Njemačku, dužni su boraviti u nekom prihvatnom centru.

„Posljednjih godina je maksimalno vrijeme provedeno tamo poraslo na 18 mjeseci", objasnila je Judith. „Ti centri su mjesta mnogih žarišta koronavirusa. Prilično smo zabrinuti da negativno utječu na procese azila."

„Zaista smo razočarani što koalicijski ugovor ne skraćuje vrijeme koje ljudi provode u prvim prihvatnim centrima", dodala je ona, napominjući da bi to moglo biti na planu kasnije.

Judith je također istaknula da se ništa ne spominje u vezi sa sadašnjim sustavom deportacije, prema kojem se bolesni i traumatizirani ljudi mogu nasilno izbaciti iz Njemačke.

Ali, s druge strane, spajanje obitelji za izbjeglice će postati lakše. Trenutno su inače, dijelom zbog pandemije, nagomilani zahtjevi onih koji pokušavaju stići u Njemačku da bi bili sa svojim najbližima.

Mnogima, a posebno pogođenima, čini se da su se te promjene morale dogoditi odavno. Ipak, ovaj koalicijski ugovor još nije obvezujući, niti su uz sva obećanja navedeni vremenski rokovi. U svakom slučaju, s obzirom na sve internacionalniji profil Njemačke, ta pitanja ostaju od vitalnog značaja. Sociologinja Gülay Türkmen kaže: „Smatra se da više od četvrtine ljudi u Njemačkoj ima migrantsko porijeklo, tako da mislim da je definitivno vrijeme za ove promjene."