Nova pravila u špijunaži?
25. listopada 2013Naviknuti na godine „kriznih sumita“, na kojima su rješavana akutna pitanja ekonomske krize i opstanka zajedničke valute, poznavatelji europskih prilika očekivali su da sastanak lidera EU-a, održan sinoć, (24.10.) bude jedan od „mirnijih“. Na dnevnom redu našla su se pitanja digitalne agende, nezaposlenost mladih i nastavak konzultacija oko ekonomsko monetarne i bankarske unije. Međutim, potpuno druga tema izbila je u prvi plan. Još je francuski predsjednik, Francois Hollande, poslije saznanja o navodnom prisluškivanju preko 70 milijuna telefonskih razgovora Francuza zatražio da EU razmotri pitanje rada američkih tajnih službi. Njemačka kancelarka, Angela Merkel, na “sumit” je stigla nakon što su procurile informacije da je i njezin telefon navodno prisluškivan.Inače, vrlo suzdržana, njemačka kancelarka bila je oštra u svom stavu:
„Jasno sam rekla američkom predsjedniku da špijunaža među prijateljima nije prihvatljiva. Među saveznicima i partnerima potrebno je povjerenje. Ono sada mora ponovo graditi. SAD i Europa suočavaju se sa zajedničkim izazovima. Mi smo saveznici, ali takvo savezništvo se mora graditi na povjerenju. Zato ponavljam: špijunaža između prijatelja nije prihvatljiva”.
Dogovor o razumevanju na području tajnih službi
Merkel i Hollande su u Bruxellesu održali i bilateralni sastanak i pred predsjednike država i vlada EU-a sinoć izašli sa zajedničkom inicijativom kako bi u bilateralnim razgovorima sa SAD došli do razjašnjenja prethodnih događaja. Njihova je namjera i uspostavljanje novih pravila.
“Kako se ovakvi incidenti više ne bi događali potrebne su mjere, a jedna od njih je da Njemačka i Francuska, i sve one zemlje članice koje im se žele pridružiti, do kraja godine dođu do sporazuma sa SAD-om o međusobnom razumjevanju na području rada tajnih službi”, izjavio je predsjednik Vijeća EU-a, Herman Van Rompuy.
Svi lideri zemalja članica suglasni su s ovakvom francusko-njemačkom inicijativom. Većina ih je zahtijevala “istinu” i “objašnjenje” od Washingtona i tražila da Europa zauzme zajednički stav u obrani prava svojih građana. U Bruxellesu se tako mogla i čuti ocjena da između EU-a i SAD-a postoji “blizak odnos i vrijedno parnerstvo”, ali i da se svako partnerstvo mora zasnivati na poštovanju i povjerenju, uključujući tu i rad tajnih službi. Dodaje se da suradnja i razmjena informacija jesu važan dio borbe protiv terorizma u svijetu, ali se sloboda pojedinca i osnovna prava moraju zaštititi. Iako se premijer Velike Britanije, David Cameron, sam nije obratio medijima, Van Rompeuy je prenio da se Velika Britanija slaže s predloženim.
Ekonomski interes ipak na prvom mjestu?
Među prijedlozima koji su se sinoć mogli čuti u Broxellesu bio je onaj o prekidu pregovora o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a za koji se založio predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz:
“Ako idemo u pregovore imajući na umu da naš sugovornik već unaprijed zna našu strategiju, kako onda možemo ravnopravno razgovarati?”, izjavio je Schulz
On smatra da je špijuniranje predsjednika država nešto što se moglo očekivati od “neprijateljskih vlada u doba hladnog rata” i da je vrijeme da se sa Amerikom razgovara o postojanju nacionalnih tajnih službi čiji je rad izmakao kontroli. I predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barosso navaodi kako ga prisluškivanje telefona i špijunaža mailova podsjećaju na “totalitarne režime iz bliske prošlosti”. Stručnjaci međutim smatraju da je stvaranje zone slobodne trgovine između Europe i Amerike, kao najvećeg bilateralnog trgovinskog ugovora ikada, jako u interesu EU-a i Njemačke. Kancelarka Merkel, poslije prvog dana sumita u Bruxellesu i sama je odbacila mogućnost prekida trgovinskih pregovora s Washingtonom zbog kršenja povjerenja od strane tajnih službi.