Nova petoljetka za kinesko gospodarstvo

U usporedbi s Kinom iz 70-ih godina prošlog stoljeća, ova današnja Kina je jedna potpuno drugačija zemlja. Iz krajnje siromašne države Trećeg svijeta prerasla je gospodarsku velesilu. Bogatstvo je nekada bilo prezirano, danas kineski bogataši rado pokazuju što imaju. U gradovima niču moderni neboderi. Tamo gdje su nekada vozili samo bicikli, sada su izgrađene autoceste sa šest traka na kojima se vide duge kolone automobila. A jedna od kineskih proturječnosti je to da je upravo Komunistička partija izvela zemlju u kapitalizam.

No unatoč svim tim promjenama jedan središnji element kineske politike je preživio do danas: iako većinom funkcionira po zakonima tržišnog gospodarstva, Kina i dalje svoje ciljeve utvrđuje petogodišnjim planovima. Tu se više ne radi, kao u doba Mao Ce-Tunga, o određivanju cijena, raspodjeli resursa ili kolektiviziranju poljoprivrede. Ova petoljetka je samo okvirni plan, kaže Doris Fischer, profesorica Kineskog gospodarstva na Sveučilištu u Würzburgu.

"Kritična faza"

Centralni komitet Komunističke partije će na sjednici od 26. do 29. listopada utvrditi novi petogodišnji plan za razdoblje od 2016. do 2020. Taj plan, 13. po redu, dolazi upravo u vrijeme kada je kinesko gospodarstvo počelo slabiti. Ono je u trećem kvartalu zabilježilo najmanji rast u zadnjih šest godina. "Pet godina od 2016. nadalje predstavljaju kritičnu fazu za uspostavu društva koje umjereno prosperira na svim područjima", kaže se u priopćenju Politbiroa Centralnog komiteta iz srpnja ove godine. U njemu se također ističe da Kina ulazi u fazu "normalnog gospodarskog rasta, u kojoj se neće suočiti samo s fantastičnim strateškim mogućnostima, nego i sa složenim i velikim izazovima".

Jezgra novog plana je novi model gospodarskog rasta. Predsjednik Xi je u svom govoru održanom u svibnju objasnio da se želi poboljšati kvaliteta i učinkovitost. Gospodarstvo bi se ubuduće trebalo više temeljiti na domaćoj potrošnji, nego na investicijama i izvozu, rekao je Xi. On je također najavio reformu državnih poduzeća, no to neće značiti da će ona biti privatizirana. Plan predviđa polaganiji, ali zato održiviji rast. "Kinesko gospodarstvo je kontinuirano raslo, što znači da sada brojke kontinuirano moraju padati", kaže profesorica Fischer. Ona računa s postupnim smanjenjem rasta na 6,5 posto.

Borba protiv siromaštva

Na području socijalne politike Kina si u novom petogodišnjem planu postavlja jedan ambiciozni cilj: do 2020. godine siromaštvo bi trebalo potpuno nestati. Vlada to želi postići programima obrazovanja, financijskom podrškom poduzećima, izgradnjom infrastrukture i poboljšanjem zdravstvenog sustava. "Vrijeme je kratko, a zadaća teška", kaže Hong Tanyun, zamjenik direktora Ureda za suzbijanje siromaštva. "Ako ne poduzmemo ozbiljne mjere, bit će teško ostvariti taj cilj." Kina je proteklih desetljeća smanjila broj krajnje siromašnih stanovnika. Sada je 600 milijuna manje izrazito siromašnih nego proteklih desetljeća. No unatoč snažnom gospodarskom razvoju, na rubu siromaštva još uvijek živi 70 milijuna ljudi. Oni imaju godišnje prihode manje od 2.300 juana, preračunato 320 eura. Najveći dio siromašnih živi u ruralnim područjima i na zabačenom zapadu zemlje.

Slabljenje konjunkture izaziva zabrinutost da bi se jaz između siromašnih i bogatih mogao produbiti, te da neće nastajati dovoljno radnih mjesta. A da je borba protiv siromaštva sve teža, pokazuju i brojke koje prenosi državna novinska agencija Xinhua: 2011. je krajnju granicu siromaštva napustilo 43,3 milijuna ljudi, a prošle godine samo 12,3 milijuna.