Nosio šajkaču i kokardu, a nije bio "šešeljevac"
27. siječnja 2010Neodlučnost Vojislava Dabića i izmjene strana u postupku imali su za posljedicu kontroverzno svjedočenje pred sudijskim vijećem. U izjavama istražiteljima tužilaštva 2000. i 2004. Dabić je tvrdio da su za masakr bošnjačkih civila kod planine Velež u blizini Mostara odgovorni specijalci jedinice Državne sigurnosti Srbije "Crvene beretke" i Šešeljevi dobrovoljci. Pred sucima Haškog tribunala je, međutim, rekao da ne zna tko je ubio zarobljene Bošnjake, ali da zna da to nisu bili ni pripadnici JNA kao ni "šešeljevci". On osobno, kao pripadnik Teritorijalne obrane, je sudjelovao u premještanju leševa iz jame Breza na Veležu na drugu lokaciju da ih ne bi pronašli promatrači Ujedinjenih naroda, koji su od lokalnog stanovništa saznali za masakr.
"To je bila jama dubine trideset sa trideset metara. Spustili smo se i izvlačili te ljude. Po našoj procjeni, tu su bila tijela oko 42 čovjeka. Od osobnih stvari, što sam ja vidio, tu je bio jedan sat, jedna drvena noga, proteza i dobro se sjećam da sam našao među tim stvarima nešto slično osobnoj karti čovjeka koji je radio u Nevesinju. Mislim da je prezime i ime bilo Mujo Alibegović," rekao je svjedok.
„Šajkaču i kokardu nosio kao Srbin i pravoslavac“
Odgovarajući na pitanja tužitelja, Dabić je potvrdio da su pripadnici jedinice "Karađorđe" iz Nevesinja, čiji je komandant bio Arsen Grahovac, na Gornjem polju u blizini tog grada u ljeto 1992. ubili oko 200 Bošnjaka. U izjavi tužilaštvu 2004. tvrdio je da je "pokojni Grahovac" bio u vezi sa Šešeljem, ali je pred sudijskim vijećem promijenio iskaz i rekao da je Grahovac pripadao Srpskom pokretu obnove Vuka Draškovića, a da su svi koji su imali brade i nosili nacionalističke oznake nazivani "šešeljevcima". I sam je, kako je izjavio, "kao Srbin i pravoslavac", nosio šajkaču i kokardu, a nije pripadao Šešeljevim dobrovoljcima.
Na sudskom zasjedanju u srijedu (27.01) ispitivanje svjedoka dovršavaju zastupnici tužilaštva, a potom će optuženi Šešelj, koji se brani sam, imati pravo na takozvano unakrsno ispitivanje.
Autor: Dž. Sabljaković
Odg. urednik: Ž.Telišman