Norveška, zemlja bez prosjaka?

Kiel Gunnar Holten danas živi na ulici. Počeo je konzumirati drogu a ubrzo nakon toga je financijski propao. Beskućnik je već skoro sedam godina, gotovo uvijek je na isto mjestu - ispred glavne željezničke stanice u Oslu. "Prosjačenje me odvraća od kriminala, već sedam godina. Ja sam narkoman, svaki dan mi treba novac", kaže on.

Kiel svako malo dobije po nekoliko novčića. Ovdje ima mnogo ljubaznih ljudi, kaže on i zahvaljuje se. Međutim, sada bi Kiel, ako je ikako moguće, trebao nestati s ulice. Norveški parlament je započeo raspravu o prijedlogu zakona kojim se od 2015. u Norveškoj zabranjuje prosjačenje. A ako neka općina već sada se želi rješiti prosjaka, ona to može učiniti. Od 1. srpnja naime gradovi i općine u Norveškoj, mogu o tome samostalno odlučivati.

"Otvorene granice su poziv na prosjačenje"

Jenny Klinge, političarka norveške Stranke centra vrlo je ponosna na ovaj projekt. Njezina stranka je zapravo u oporbi ali je prijedlog ovog zakona, na opće iznenađenje, dobio glasove parlamentarne većine. "Najveće povećanje prosjaka imamo upravo od strane osoba koje su došle iz inozemstva“, kaže ona. Norveška je članica šengenskog prostora. Nedostatak graničnih kontrola političari vide kao poziv na prosjačenje.

"Zato nam je potreban nacionalni zakon, kao preventiva. Ako prosjačenje ovdje u Norveškoj bude nezakonito, onda će manje ljudi dolaziti ovdje kako bi prosili. Otvorene granice su vrsta poziva kriminalcima i trgovcima ljudima. Nacionalna zabrana bi pomogla, jer bi djelovala preventivno", kaže ona.

Klinge to ne želi direktno izgovoriti iako se njezine riječi odnose na putujuće grupe prosjaka Roma i Sinta. Policija u Oslu tvrdi da je sitan kriminal iz ovog okruženja vidno porastao. "U praksi, zabrana će uglavnom biti provođena novčanim kaznama. Teoretski, moguće su i kazne zatvora, ali nama je prije svega stalo do novčanih kazni," kaže Klinge.

Novčane kazne za prosjake?

Isselin Niboe iz desno-liberalne stranke Venstre je međutim skeptičan. "Zar nije donekle apsurdno kada baš one koji traže financijsku pomoć, kažnjavamo novčanim kaznama?" pita on.

Norveški političari trenutno žučno o tome raspravljaju. A i među biračima mišljenja se razlikuju.

"Mislim da je dobro da političari nešto učine po tom pitanju", kaže jedna žena. "Osjećate da im morate nešto dati, tim prosjacima. Ali, ja nemam želju dati im novac, jer znam da postoje svi oni ljudi iza njih", objašnjava Norvežanka.

Jedan muškaraca se međutim ne slaže s ovim mišeljenjem."Meni se to prije čini kao ponašanje noja - mi trpamo glave u pijesak i mislimo kako će samim time sve oko nas nestati. Upravo tos ad činimo. A je jednostavno glupo", kaže on.

"Mi smo najbogatija zemlja u Europi!"

To ne samo da je glupo, već možda i nezakonito, kaže nadležna glasnogovornica za pitanja diskriminacije. Ona je već najavila da će detaljno preispitati zabranu prosjačenja. Socijalna radnica Kamilla Svingen, koja se brine o beskućnicima i prosjacima u Oslu, je užasnuta: "Baš Norveška," mrmlja ona, "mi smo najbogatija zemlja u Europi. Mi moramo pomoći ljudima koji prose na ulici. Jednostavno ih otjerati saulica, po onoj - daleko od očiju, daleko od srca, … to ne može biti u pravo rješenje."

Ljudi poput Kiela Gunnara Holtena bez prosjačenje nemaju nikakve šanse. "Morat ću ponovno se vratiti kriminalu. Neću imati drugog izbora“.