Njemački studenti – zaboravljeni u krizi

Za Melissu je kuhanje postalo luksuz. Ova 23-godišnja studentica psihologije radije odlazi u studentsku menzu u Bonnu. „Tamo možete ručati za dva do tri eura", kaže ona. Ona mjesečno dobiva 750 eura studentskog kredita i 219 eura dječjeg doplatka. Ali od tih skoro tisuću eura prihoda čak 400 eura odlazi na stanarinu za studentsku sobicu od 15 četvornih metara u stanu koji je unajmila zajedno s još nekoliko studenata.

„Hrana je prvo na čemu štedim. Ne moram kuhati sa sjemenkama pinjola, već su dovoljni krumpir, svježi sir i šnicla od soje", kaže Melissa. Financijske probleme ima posebice u mjesecu u kojem treba uplatiti školarinu za idući semestar. To znači izvanredni izdatak od 300 eura – to je više od polovice onoga što Melissi, nakon što plati stanarinu, ostaje za život.

Inflacija i energetska kriza

Ovogodišnji izvještaj o siromaštvu u Njemačkoj pokazuje da skoro svaki treći student živi ispod granice siromaštva. Andreas Aust, referent za socijalna pitanja krovne organizacije njemačkih humanitarnih organizacija (der Paritätische), kaže da bi se situacija zbog trenutne krize mogla i pogoršati. „Roditeljima će biti još teže financirati djecu. Studentski kredit nije samo problem zbog nedovoljnog iznosa, nego i zbog uskog kruga korisnika. Dobiva ga samo manji broj studenata", kaže Aust.

I zaista, tek svaki deveti od tri milijuna studenata u Njemačkoj dobiva državni kredit na temelju Saveznog zakona o podršci školovanju. Prema definiciji, svaka osoba bi, bez obzira na socijalno-ekonomsku situaciju, morala imati mogućnost da završi svoje školovanje.

Visina kredita još uvijek ispod granice siromaštva

Njemačka vlada je od ovog zimskog semestra za 5,75 posto povećala iznos koji bi trebao biti dovoljan za zadovoljavanje osnovnih potreba te prilagodila granicu prihoda koje imaju roditelji. Najveći mogući iznos studentskog kredita od listopada 2022. iznosi 934 eura, ako student ne živi kod roditelja. Andreas Aust smatra da to zbog inflacije još uvijek nije dovoljno.

I Rahel Schüssler iz Saveza studentskih organizacija, koji predstavlja skoro trećinu studenata u Njemačkoj, smatra da je povećanje studentskog kredita nedovoljno. „Najveći mogući iznos državnog studentskog kredita još uvijek je ispod granice siromaštva", upozorava ona.

U Njemačkoj se svaka osoba koja ima na raspolaganju manje od 1.251 eura mjesečno smatra socijalno ugroženom, odnosno siromašnom.

Paušalna pomoć od 200 eura

Rahel Schüssler ističe kako mnogi studenti moraju imati i po dva posla da bi mogli financirati studij: „Radi se zato da bi se moglo studirati. Ali, dok se radi, ne stiže se studirati." Nema službenih podataka koliko je studenata prekinulo studiranje u posljednje dvije godine. Schüssler je čula od mnogih da je novac igrao odlučujuću ulogu.

Takozvani „energetski paušal" u iznosu od 200 eura, koji bi vlada trebala jednokratno isplatiti studentima, stručnjaci smatraju „simboličnim činom“. Osim toga, Aust upozorava da je administrativno potpuno nejasno „kako će novac stići do studenata“.

Svakog drugog studenta u Njemačkoj financijski pomažu roditelji. Andreas Aust smatra da se srednjoročno rast cijena hrane i energenata može odraziti i na šanse za obrazovanje. „Oni koji nemaju dovoljno novaca, dobro će razmisliti hoće li poslati djecu na fakultet ili će izabrati tradicionalni put – da se djeca zaposle, zarađuju novac i da se više ne ulaže u njihovo obrazovanje", kaže Aust.

Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, broj novih studenata je 2021. pao. To ima i demografske razloge, a djelomično je uzrok i pandemija korone: zašto studirati ako se ionako sjedi kod kuće?

Ponovo privremeno zatvaranje sveučilišta?

Naime, sveučilišta su početkom 2020. bila prve institucije koje su u pandemiji bile zatvorene, a posljednje koje su ponovo otvorene. Nije isključeno da studenti ponovo dožive zatvaranje – zbog energetskih troškova.

Sveučilišta spadaju u takozvanu „kritičnu infrastrukturu“, pa imaju prednost u zimskom snabdijevanju energijom. Međutim, neka od njih već razmišljaju o skraćivanju radnog vremena zbog cijene energenata ili o produženju božićnog i novogodišnjeg raspusta.

Rahel Schüssler o svemu tome kaže: „Ako dođe do zatvaranja sveučilišta, onda je to samo prebacivanje problema s jednog polja na drugo. Troškovi električne energije negdje se moraju platiti. Na kraju će platiti studenti, jer će učiti kod kuće.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu