Njemački političari protiv pomoći Cipru zbog pranja novca

U Njemačkoj se pružanju pomoći Cipru protive i članovi vladajuće koalicije i oporbe. Oni tvrde da se u ciparskim bankama pere novac ruskih milijunaša i zato ne vide razloga za spašavanje tih banaka novcem njemačkih poreznih obveznika. Osim toga, od Cipra se traži i povećanje porezne stope za poduzeća, koja sa svojih sadašnjih deset posto, prema mišljenju kritičara, predstavlja nelojalnu konkurenciju drugim članicama EU-a.

"Vrata za pranje novca"

Njemački tjednik "Der Spiegel" prenosi informaciju da brojni ruski milijarderi zbog niskih poreza i netransparentnog bankarskog sustava vrlo rado posluju preko holdinga sa sjedištem na Cipru. Isti tjednik je još prošle jeseni objavio dijelove izvješća njemačke savezne tajne službe BND u kojem se tvrdi da Cipar predstavlja "vrata za pranje novca u Europskoj uniji". U prilog toj tvrdnji BND navodi činjenicu da je u toj zemlji krajnje jednostavno otvoriti anonimni bankovni račun te da tamošnji odvjetnici vrlo rado pomažu kod zamagljivanja tokova ilegalno zarađenog i neoporezovanog novca.

Da bi izbjegao bankrot, Cipar treba financijsku pomoć od oko 17,5 milijardi eura. U najvećoj je krizi bankarski sektor i to zbog uske povezanosti s grčkim bankama. Ciparskim bankama i mnogi europski političari predbacuju netransparentnost koja pogoduje malverzacijama.

Cipar se brani

Sve te kritike na račun njegove zemlje je prošlog vikenda (12/13.1.) ponovo opovrgnuo ciparski ministar financija Vassos Shiarly. On tvrdi da je njegova zemlja od ulaska u EU 2004. godine usvojila sva europska pravila za sprečavanje pranja novca. Pri tome ističe: "Nitko do sada nije dokazao da kršimo pravila ili da čak potičemo pranje novca." Također odbacuje i optužbe na račun ciparske porezne politike. "Porezni sustav je jedna od malobrojnih prednosti naše zemlje za ulagače", kaže ministar Shiarly i objašnjava da Cipar nema skoro nikakve industrije, pa je njegova jedina šansa u pružanju usluga. Osim toga, on naglašava da su pravi razlozi za velika ruska ulaganja u Cipru u prvom redu tradicionalno dobri odnosi s Moskvom i pravna sigurnost, a ne navodno pranje novca.

Ciparski parlament već je usvojio sve propise nužne za dobivanje financijske pomoći koji su prethodno dogovoreni s EU-om, Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom središnjom bankom te traži što skorije odobravanje pomoći. Ministri financija članica eurozone najavili su donošenje odluke najranije u ožujku. U veljači se na Cipru bira novi predsjednik. U Njemačkoj financijsku pomoć mora odobriti parlament, u kojem za sada neće biti moguće dobiti većinu za tu odluku.