Njemački nogometni savez i njegove afere
10. listopada 2020
Blještavi pokali u sobi trofeja u centrali DFB-a u Frankfurtu na Majni su svjedoci slavne prošlosti njemačkog nogometa. Ali sadašnjost ni izbliza nije tako bajna. U jesen 2020. Njemački nogometni savez izgleda kao „kuća u plamenu“, kako je to napisao list Frankfurter Rundschau.
Umjesto da se posveti budućnosti njemačkog nogometa, DFB se suočava s ostavštinom novije prošlosti. U četvrtak je Državno odvjetništvo provelo raciju u prostorijama Saveza. Sumnja se na utaju poreza u velikom stilu.
„Njemački aferaški savez“
Kadrovski problemi, svađe oko čelne pozicije DFB-a, sportske trzavice, afera oko Svjetskog prvenstva 2006., a onda još i pandemija korone: to su sve razlozi zbog kojih neki vickasti komentatori DFB nazivaju „Njemačkim aferaškim savezom“. Novi predsjednik Saveza Fritz Keller, koji je tu dužnost preuzeo u rujnu 2019., morao je preuzeti i ulogu kriznog menadžera. Ali sve više je onih koji sumnjaju da ovaj 63-godišnjak uopće može riješiti goleme probleme najvećeg njemačkog sportskog saveza – s oko šest milijuna članova.
Keller je uspješni poduzetnik, ali nema praktički nikakvog iskustva na čelu jedne organizacije kao što je DFB. Organizacije u kojoj su njegovi najbliži suradnici izravno pogođeni novom poreznom aferom – i kojima u najgorem slučaju prijete zatvorske kazne.
Državno odvjetništvo u Frankfurtu predbacuje šestorici bivših i aktualnih dužnosnika DFB-a da su „svjesno nekorektno deklarirali prihode DFB-a od upravljanja vlastitom imovinom“. Radi se o prihodima od prodaje prostora za reklamne natpise na stadionima na kojima je u domaćim utakmicama u 2014. i 2015. nastupala njemačka reprezentacija. Na taj način je DFB „izbjegao“ plaćanje poreza u visini od oko 4,7 milijuna eura.
Porezni trikovi
DFB je već godinama očigledno bio svjestan da bi porezni trikovi koji su korišteni u deklariranju prihoda Savez mogli koštati puno novaca. DFB je tako 2017. „za svaki slučaj“ (odnosno za eventualno plaćanje zaostalih poreznih dugova) na stranu stavio 20 milijuna eura. Novac koji će DFB-u vjerojatno i trebati. Moguća financijska kazna neće ugroziti egzistenciju Saveza, koji je samo u prošloj godini ostvario 20 milijuna eura čistog profita. Ali se zbog korone i pada prihoda u tekućoj godini odjednom propagira strogi kurs štednje. „Ekstremna štedljivost je naša maksima“, izjavio je u srpnju ove godine rizničar DFB-a Stephan Osnabrügge prilikom predstavljanja financijskog izvještaja DFB-a za 2019.
Financijska situacija nije ružičasta. DFB gotovo da i nije nastupao u 2020. A bez nastupa nema ni prihoda, npr. od prodaje TV-prava. Osam punih mjeseci momčad izbornika Joachima Löwa nije istrčala na teren. Prije nekoliko dana je pred malobrojnim fanovima Njemačka remizirala protiv Turske u Kölnu (3:3).
Porezna afera i racija Državnog odvjetništva loše utječu i na imidž DFB-a u javnosti. Iako reputacija Saveza još nije u potpunosti uništena, „naravno da se ne može negirati činjenica da je ugled DFB-a posljednjih godina, od izbijanja skandala oko Svjetskog prvenstva (2006., nap. red.) pretrpio znatnu štetu“, kaže Dagmar Freitag, predsjednica Odbora za sport u Bundestagu. Ali nije to bila jedina afera DFB-a.
„Ljetna bajka"
U DFB-u nema mira još od Svjetskog prvenstva 2006. Turnir koji je zbog dobre organizacije i još boljeg „štimunga“ ostao Nijemcima u sjećanju kao „ljetna bajka" („Sommermärchen") dobio je i pravosudni epilog. Godinama su se istražni organi bavili jednom misterioznom uplatom od 6,7 milijuna eura, radilo se o novcu koji je DFB 2005. prebacio na računa FIFA-e.
Bila je riječ o povratu novca za privatni kredit koji je 2002. pokojni poduzetnik Robert Louis-Dreyfus odobrio Franzu Beckenbaueru, šefu Organizacijskog odbora SP 2006. Zbog čega je taj novac isplaćen? To se ne zna do danas. Protiv bivših šefova DFB-a Thea Zwanzigera i Wolfganga Niersbacha se godinama vodila istraga zbog toga, ona je u travnju zatvorena. Zbog zastare.
Fotografija s Erdoganom
Uoči Svjetskog prvenstva 2018. njemački reprezentativci Mesut Özil i Ilkay Gündogan pozirali su za jednu fotografiju s turskim predsjednikom Erdoganom, radilo se o predizbornoj propagandi. Gündogan je kasnije taj potez nazvao greškom, a Özil se od kritika javnosti i medija branio – šutnjom.
Afera je trajala i tijekom SP-a 2018. I razvila se u pravu PR-katastrofu za DFB. Özil je kasnije napustio reprezentaciju, a DFB optužio za rasizam. Prošle godine je Erdogan bio vjenčani kum njemačkom nogometašu.
Luksuzni sat
Bivši predsjednik DFB-a Reinhard Grindel je „pao" zbog jednog luksuznog sata koji mu je poklonio ukrajinski oligarh Grigori Surkis. Grindel nije pravovremeno prijavio DFB-u skupocjeni poklon. Kasnije je tvrdio da sad vrijedio oko 6.000 eura. A bilo je i kritika zbog Grindelovog dodatnog angažmana u jednoj firmi koja djeluje u sklopu DFB-a, gdje je bio član Nadzornog odbora s primanjima od 78.000 eura. Grindel je na taj način „podebljao" svoja primanja koja ionako nisu bila baš mizerna – na čelu Njemačkog nogometnog saveza mjesečno je dobivao 14.400 eura.
dpa/faz/sid/sma