„Suđenje Perkoviću i Mustaču u Hrvatskoj još nije moguće“

„Duga ruka Jugoslavena“ – tako je naslovljen članak u današnjem izdanju njemačkog lista Süddeutsche Zeitung u kojem se suđenje Josipu Perković i Zdravku Mustaču naziva „do sada najvećim sudskim postupkom protiv pripadnika stranih tajnih službi u Njemačkoj“. Autor izvještava o obratu koji je uslijedio u utorak (5.7.) nakon svjedočenja Vinka Sindičića o navodnim ubojicama hrvatskog disidenta Stjepana Đurekovića koji je ubijen u Wolfratshausenu pored Münchena 1983. godine.

Novinar minhenskog lista piše da su optuženici Perković i Mustač najavili prekid šutnje kojom su se branili tijekom suđenja te predviđa da zato presuda neće biti donesena krajem srpnja ili početkom kolovoza, kako je planirano, nego tek u rujnu: „S pogledom na politički kalendar, iznenadni obrat od utorka je dakle mala, ali učinkovita odgoda: presuda neće biti donesena prije izbora (izvanredni parlamentarni izbori u Hrvatskoj, op.a.).“

„Hrvatski socijalisti u defenzivi“

Autor napominje da u Njemačkoj znatno jenjava zanimanje za ovo suđenje, ali da se ono u Hrvatskoj i dalje pomno prati: „Što više detalja o zločinima socijalističkog jugoslavenskog režima izlaze na vidjelo, to više dospijevaju u defenzivu zagrebački stari i novi socijalisti koji politički igraju važnu ulogu.“ U članku se nadalje podsjeća: „Hrvatski socijalisti su bili ti koji bi najradije spriječili minhensko suđenje. Zakonom donesenim specijalno za tu priliku, podrugljivo nazvanim Lex Perković, pokušali su 2013. spriječiti izručenje oba optuženika Njemačkoj. Nasuprot tome, desno konzervativni HDZ je u takvom suđenju vidio šansu za konačno rasvjetljavanje prošlosti. A njemačko Državno odvjetništvo je tako dugo inzistiralo dok u Hrvatskoj nisu uspjeli prevladati pristaše izručenja. Za kazneno gonjenje u Hrvatskoj očito još uvijek nisu ispunjene pretpostavke.“

Autor također piše i o neslavnoj ulozi njemačke politike koja je očito svjesno zatvarala oči pred ubojstvima iseljenih Hrvata. Od kraja 60-ih do kraja 80-ih u Njemačkoj je ubijeno oko 30 hrvatskih iseljenika. Nijedan slučaj nije do kraja razjašnjen. „Vladama Willyja Brandta, Helmuta Schmidta i na početku također Helmuta Kohla bio je važan dobar odnos s državom Jugoslavijom. Jugoslavenski režim se smatrao prijateljskim posrednikom prema Istoku“, zaključuje novinar minhenskog lista Süddeutsche Zeitung.

„Orban izaziva Bruxelles“

Njemački mediji bave se i referendumom koji će se 2. listopada održati u Mađarskoj, a na kojem birači trebaju odgovoriti na pitanje: „Želite li da Europska unija propiše obvezujuće naseljavanje nemađarskih građana u Mađarsku, čak i ako parlament glasa protiv?“.

List Die Welt u članku pod naslovom „Viktor Orban izaziva Bruxelles“ izvještava kako je desničarska stranka Jobbik najavila da će poticati građane da glasuju protiv EU-ovih kvota za prihvat izbjeglica, dok mađarska ljevica poziva na bojkot referenduma. „Radi se o Orbanovoj 'antieuropskoj kampanji mržnje' i to je protivno mađarskim interesima, izjavila je oporbena stranka Zajedno. Za pravovaljanost rezultata na referendumu mora glasati više od 50 posto ukupnog broja birača“, objašnjava Die Welt taktiku mađarske oporbe.

Berliner Zeitung predviđa da bi Mađari na referendumu mogli glasovati protiv politike EU-a i prenosi njemačke reakcije: „Taj plan (referendum, op.a.) unosi razdor i u veliku koaliciju u Berlinu: dok zamjenik Kluba zastupnika Kršćansko-socijalne unije (CSU) Hans-Peter Friedrich podržava referendum, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) traži isključivanje mađarskog premijera Orbana iz kršćansko-demokratske stranačke obitelji. „Orbanova vlada svojim referendumom nastavlja politiku podjele Europe“, rekao je SPD-ov stručnjak za vanjsku politiku Niels Annen za Berliner Zeitung. (…) Nasuprot tome, zastupnik CSU-a Friedrich pozdravlja taj plan i posredno predlaže slično izjašnjavanje i u Njemačkoj. „Mađarska vlada ima pravo pitati svoje građanke i građane. Možda bi to bilo dobro i za neke druge vlade“, izjavio je CSU-ov političar za ovaj list.“