Njemački mediji se opet bave hrvatskom granicom

Berlinski dnevni list Tageszeitung (taz) kaže kako se praksa "ilegalnog i nasilnog vraćanja" izbjeglica preko granice natrag u Bosnu i Hercegovinu, koja traje već pet godina, "unatoč suprotnim tvrdnjama iz Zagreba", nastavlja.

Pushbackovi unatoč obećanjima

"I djecu bez pratnje i obitelji s malom djecom hrvatska policija tjera natrag. To se događa 'unatoč službenim demantijima i ponovljenim, i neodržanim, obećanjima, da će se poštivati pravo na azil i druge norme ljudskih prava'", citira taz izvješće organizacije za ljudska prava Human Right Watch (HRW). Nadalje se navodi kako granična policija često "oduzima ili uništava" mobitele, dokumente i novac te s djecom i odraslima "često postupa na ponižavajući" način.

Hrvatska policija, kako prenosi taz, izbjeglice ne vraća u Bosnu i Hercegovinu preko službenih graničnih prijelaza, nego preko divljih granica preko kojih su i došli. "Upitani su HRW-u objasnili kako su bili prisiljeni hodati kroz rijeke ili potoke, penjati se preko stijena ili se probijati kroz gustu šumu često noću i ne znajući kako se domoći sljedećeg grada", prenosi berlinski dnevnik.

"Odvratne povrede ljudskih prava"

Izvješće HRW-a se temelji na ispitivanju "više od 100 osoba" među kojima je i preko 20 djece bez pratnje. Svi oni su svjedočili o "brutalnom vraćanju" preko granice, od kojih su se neki slučajevi dogodili nedavno, u travnju ove godine. Dansko vijeće izbjeglica je u razdoblju između siječnja 2020. i prosinca 2022. zabilježilo "gotovo 30.000" slučajeva tzv. pushbackova.

"Hrvatska vlada je potezima odvraćanja pažnje i praznim obećanjima prevarila institucije Europske unije", kaže za taz Michael Garcia Bochanek, autor HRW-ovog izvješća. "Ove odvratne povrede ljudskih prava i službeno licemjerje koje ovu praksu podupire, mora prestati", traži Bochanek i dodaje kako se zaštita granica u Hrvatskoj financira poreznim sredstvima EU-a.

Financirano novcem iz EU-a

Autor taz-a zaključuje kako je pozadina hrvatske prakse na granici dugogodišnje stremljenje Hrvatske ulasku u Šengenski prostor što se početkom ove godine i ostvarilo. Navodi se i kako Njemačka već godinama materijalno i u ljudstvu pomaže čuvanju granice Hrvatske i BiH. "Od financijske pomoći dokazano profitiraju i one jedinice koje sudjeluju u nasilnim pushbackovima i zlostavljanjima", citira taz nevladinu organizaciju BVMN (Border Violence Monitoring Network).

Tjednik Die Zeit se također osvrće na financijsku dimenziju ove teme. "Zaštitnici ljudskih prava kritiziraju činjenicu da Europska unija hrvatski pogranični sektor financira popriličnim svotama, ali istodobno ne skrbi za to da se u praksi poštuju međunarodne norme poštivanja ljudskih prava. Jedna ustanova koja bi trebala provoditi kontrolu i koja je također financirana EU-novcem, ne djeluje dovoljno neovisno", prenosi Die Zeit.

nk (taz, Die Zeit)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu