Njemački mediji: Dilema oko statusa kandidata za EU

„Ukrajina bi trebalo ući, ali i zapadni Balkan - ovim zahtjevom je nekoliko zemalja, prije svega Austrija, povećalo pritisak uoči ključnog sastanka na vrhu EU-a o politici proširenja u četvrtak u Bruxellesu", piše berlinski taz i citira austrijskog ministra vanjskih poslova:

„Ne smijemo ostavljati dojam da postoji društvo dvije klase, upozorio je Alexander Schallenberg tokom konsultacija sa svojim kolegama iz EU-a u Luksemburgu. Njegova vlada na samitu EU-a očekuje jasan signal istoku, ali i jugoistoku. Ne treba ostavljati dojam da su Ukrajina i Moldavija u brzoj traci."

„Za približavanje zapadnom Balkanu izjasnila se i Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke", piše Eric Bonse za taz.

„EU se suočava s povijesnim trenutkom. Ne pozvati u EU Ukrajinu ili Moldaviju bila bi fatalna odluka, ali ne treba zaboraviti ni zemlje poput Albanije i Sjeverne Makedonije, koje godinama čekaju pristupne pregovore", prenosi riječi njemačke ministrice ovaj list i to potkrepljuje njenom izjavom na Twitteru: „Moramo konačno poduzeti sljedeće korake i na zapadnom Balkanu inače će to učiniti Rusija."

Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel je neposredno prije samita EU-a u četvrtak sazvao samit o zapadnom Balkanu. Taz se pita: „Ali što će se dogoditi ako se tamošnje države ne mogu dogovoriti o konkretnim koracima? Hoće li tada biti blokiran i status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju? Nitko se u Bruxellesu ne usuđuje prognozirati, čak ni Europska komisija nije sigurna u ishod."

Briselske vlasti su u petak preporučile da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli željeni status kandidata. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obrazložila je odluku rekavši da je Ukrajina već́ usvojila 70 posto pravila EU-a. „Ukrajinci su spremni ginuti za europsku perspektivu", rekla je Ursula von der Leyen i dodala da u toj zemlji ima još mnogo toga za učiniti kada su u pitanju borba protiv korupcije i jamčenje temeljnih prava.

Ovaj list podsjeća: „Ukrajina je u ponedjeljak potvrdila zabranu najveće oporbene stranke – jer je previše bliska Rusiji. Pored toga, ograničila je pristup ruskim knjigama i ruskoj glazbi." I konstatira: „Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, međutim, to nije igralo nikakvu ulogu. Pored pristupanja EU-u, glavna briga je bila prehrambena kriza, koju je izazvala blokada ukrajinskog izvoza žitarica u Crnom moru."

Frankfurter Rundschau (FR) o istoj temi piše da su „uoči samita EU-a samoproglašeni odvjetnici zemalja kandidatkinja za članstvo u Uniji na zapadnom Balkanu zabrinuti zbog posebnog tretmana Ukrajine".

Ovaj list navodi kao takvog slovenskog premijera Roberta Goloba koji je rekao da „zapadni Balkan zaslužuje isti poseban tretman kao Ukrajina, Moldavija ili Gruzija pozivajući na brži proces integracije za sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u u toj regiji: Ljubljana će se na samitu EU-a založiti da se BiH dade status kandidatkinje zajedno s Ukrajinom i Moldavijom".

Međutim, Frankfurter Rundschau piše i da je „s jedne strane, zanimanje za proširenje u staroj Europskoj uniji potpuno splasnulo, dok s druge strane kandidate za članstvo u EU-u, kao što je Sjeverna Makedonija, iz sve snage blokiraju njihovi direktni susjedi u EU-u."

Spominje i da se „u čekaonici EU-a povećavaju autoritarne tendencije: na primjer, čini se da se Srbija više udaljava od vladavine prava nego što se približava vrijednostima EU-a."

„Dok je pristupni maraton od trenutka podnošenja zahtjeva do ulaska u EU za Sloveniju trajao šest godina, a za Hrvatsku deset, ako se zadrži dosadašnja procedura, neki od današnjih kandidata mogli bi ostati kandidati desetljećima – s neizvjesnim izgledima na uspjeh", piše autor i citira „rezignirani naslov najnovijeg broja beogradskog političkog magazina NIN - EU je za Srbiju nedostižan".

Čitavu priču o zapadnom Balkanu uoči samita ovaj list kao da zaokružuje prenoseći riječi albanskog premijera Edija Rame koji kaže: „Mislim da se ništa neće dogoditi."

Priredila: Dijana Roščić