Njemački kancelar Scholz pod pritiskom zbog „Taurusa“

„Ja sam kancelar i zato to važi.“ Tom rečenicom je Olaf Scholz presjekao raspravu. On odbija Ukrajini isporučiti njemačke krstareće rakete koje imaju domet 500 kilometara. Smatra da se to oružje može upotrijebiti samo uz sudjelovanje njemačkih vojnika, a to može Njemačku uvući u rat. U Bundestagu je, odgovarajući na pitanja zastupnika, rekao: „To je granica koju ja kao kancelar neću prijeći."

Ali, izgleda da Scholzova nije posljednja. Neki njegovi zastupnici su, što se tiče odnosa prema isporuci „Taurusa“, postali preletači. Političari iz njegove koalicije, koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), surađuju s kršćansko-demokratskom oporbom (CDU/CSU).

Političar Zelenih Anton Hofreiter je zajedno s vanjskopolitičkim stručnjakom kršćanskih demokrata Norbertom Röttgenom napisao tekst za novine Frankfurter Allgemeine Zeitung. U njemu zajedno optužuju Scholza za „katastrofalan defetizam“ i pogrešne tvrdnje. Na primjer, Hofreiter i Röttgen kažu da je „faktički i pravno netočna“ Scholzova tvrdnja da isporuka „Taurusa“ od Njemačke pravi sudionika u ratu.

Zastupnici Zelenih i liberala protiv Scholza

To je gorka poruka za kancelara, posebno kada dolazi od ljudi iz njegovih vlastitih redova. Pritom bi se broj disidenata mogao i povećati. Kršćanski demokrati su u veljači podnijeli zahtjev u Bundestagu da se „Taurus“ dostavi Ukrajini. Tada je s oporbom protiv Scholza glasovala samo političarka liberala Marie-Agnes Strack-Zimmermann.

Kršćanski demokrati namjeravaju opet podnijeti zahtjev nadajući se da će dobiti veću podršku. Strack-Zimmermann je već najavila da će opet glasovati s oporbom. Političar Zelenih Anton Hofreiter, potpisnik teksta u kojem se kritizira Scholzova pozicija, kaže da još nije odlučio kako će glasovati. Zelena ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nagovijestila je da je i ona za isporuku „Taurusa".

Oštri napadi oporbe

Ukrajina je vojno sve više u defenzivi. Kršćansko-demokratski političar koji se bavi obrambenim pitanjima, Roderich Kiesewetter, kaže da to ima utjecaja na Njemačku: „Mora biti jasno, ako Putin ne bude zaustavljen u Ukrajini, u velikoj mjeri se povećava ratna opasnost za sve nas."

Kiesewetter ne priznaje Scholzove argumente i kaže da su to „prividni razlozi". „Što zaista stoji iza toga? Ili dozvoljava da ga uplaše ruske dezinformacije ili ne želi da Ukrajina pobijedi u ratu, nego želi da s Putinom pregovara o lažnom miru na osnovi diktata.“ Te optužbe bi Scholz energično odbacio.

Ideja kružne razmjene

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je u vezi s diskusijom o „Taurusu" rekao: „Ukrajina ima pravo na samoobranu, što je zajamčeno u Povelji Ujedinjenih naroda.“ Dodao je da u to pripada i vojna pomoć članica Saveza. Stoltenberg pozdravlja isporuke krstarećih raketa „Storm Shadow“ i „Scalp“ iz Londona i Pariza, ali one imaju upola manji domet od „Taurusa“.

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron predložio je kompromis – da Njemačka ustupi „Taurus“ Britancima, a oni svoje krstareće rakete s manjim dometom stave na raspolaganje Kijevu. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je rekla da je to za nju „jedna opcija". I čitav niz drugih političara Zelenih očito spremaju izjavu podrške ideji kružne razmjene.

Bivši general podržava Scholza

Ali, Scholz odbija i kružnu razmjenu koju je predložio London. Postoje i analitičari koji u Scholzovom stavu vide strategiju za iduće izbore na kojima bi se mogao predstaviti kao zagovornik mira. „Sabranost nije nešto što bi se moglo okvalificirati kao slabost, kao što to neki čine, već građanke i građani na sabranost imaju pravo“, rekao je Scholz pred zastupnicima.

U međuvremenu je Scholza podržao bivši general Bundeswehra Helmut Ganser. U „Žurnalu za međunarodnu politiku i društvo“ napisao je da se premalo razmišlja o mogućim posljedicama slanja „Taurusa“ Ukrajini. On smatra da bi cilj tog oružja bio Krimski most, kojim Rusija opskrbljuje svoje trupe na cijeloj južnoj fronti.
„Ne samo u Moskvi, već i na međunarodnom planu, razaranje mosta bilo bi promatrano kao specifičan njemački učinak.“ Ganser dodaje da rušenje mosta čak ne bi presudno ni popravilo ukrajinsku poziciju. On upozorava na veliki rizik kojim bi bila izložena Njemačka i zato podržava stav kancelara Scholza. U suprotnom bi, po njemu, „Njemačka duboko zagazila u sivu zonu sudjelovanja u ratu".

Scholzov autoritet je načet

Usprkos preletačima nije sigurno da će kršćanski demokrati imati većinu u Bundestagu. Socijaldemokrati zdušno podržavaju kancelara Scholza. Ljevica i desničarski populisti Alternative za Njemačku najradije ne bi nikako podržali Kijev i u ovom slučaju stoje iza Scholza, mada je njihova podrška za kancelara politički problematična. I građani većinski zastupaju Scholzov stav. Prema posljednjim anketama, 61 posto ispitanika odbija isporuku „Taurusa" Kijevu.

Hoće li Zeleni i liberali izazvati još jednu krizu u vladajućoj koaliciji koja je ionako nestabilna? U koalicijskom ugovoru je zapisano: „U njemačkom Bundestagu i u svim tijelima koja on izabere koalicijski partneri glasuju jedinstveno."

Šefovi zastupničkih klubova Zelenih i liberala sada se pozivaju na tu formulaciju, najavljujući da će inzistirati na stranačkoj disciplini. To ne isključuje mogućnost da pojedinci glasuju drukčije. Ali, nitko u koaliciji trenutno nije zainteresiran za raskid koalicijskog ugovora i obaranje vlade.

Nijedna od tri vladajuće stranke nema dobre rezultate u aktualnim anketama. Svejedno kakav će biti ishod, načet je autoritet Olafa Scholza koji je pokušao svojom odlukom prekinuti raspravu, ali mu to nije uspjelo.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.