Njemačka zbog pandemije premašila klimatski cilj za 2020.
4. siječnja 2021U godini koja je ostala iza nas Njemačka je proizvela 42,3 posto manje klimatski štetnih plinova koji izazivaju efekt staklenika nego u 1990. godini. To je objavila njemačka novinska agencija dpa, pozivajući se na još neobjavljenu analizu istraživačkog centra Agora Energiewende. Ukupno je u atmosferu otpušteno 722 milijuna tona CO2, odnosno 80 milijuna manje nego prethodne godine. To znači da je klimatski cilj postavljen za 2020. godinu premašen za čak 40 posto u odnosu na referentnu godinu.
Cilj već otpisan
Ovaj rezultat nije posljedica mjera zaštite klime. Dvije trećine smanjenja štetnih emisija uslijedilo je kao posljedica pandemije koronavirusa i njenih učinaka na gospodarstvo i potrošnju energije. Da nije bilo koronavirusa pad emisija štetnih plinova bi iznosio samo oko 25 milijuna tona CO2, ili 37,8 posto, a cilj zacrtan za 2020. bio bi promašen.
Direktor think-tank organizacije Agora Energiewende Patrick Graichen izjavio je kako će "transportni promet i industrija opet emitirati više stakleničkih plinova čim privreda, čiji je rad ograničen zbog pandemije, ponovo uzme zamah".
Klimatske promjene utječu i na šume, kao na one u njemačkom Sauerlandu. Prema izvještaju Agora Energiewende, smanjenju štetnih emisija je doprinijela i činjenica da je prethodna zima bila prilično blaga i da se nije trebalo puno grijati. Godine 2020. prvi put je više električne energije proizvedeno vjetrenjačama nego termoelektranama na ugljen. Prema analizi, obnovljivi izvori činili su 46,2 posto potrošnje energije- 3,8 posto više nego prethodne godine. Tome je pogodovala činjenica da je potražnja za električnom energijom pala za 3,6 posto u 2020. godini. Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije dolazi prvenstveno zahvaljujući radu Offshore-vjetroelektrana na moru. Suprotno tome, podizanje vjetroturbina na kopnu i ugrađivanje solarnih sustava na krovove kuća zaostaje, upozorio je Graichen.
Stroža zaštita klime do 2030. godine
Sljedeći cilj za smanjenje štetnih plinova postavljen je za 2030. godinu: do tada Njemačka želi smanjiti emisije CO2 za 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Zemlje EU dogovorile su isti cilj u prosincu - što bi također trebalo ubrzati ovaj proces u Njemačkoj: Agora Energiewende očekuje da će cijene CO2-certifikata za proizvodnju energije i dalje rasti i da će termoelektrane na ugljen brže postajati nerentabilne. Operatori elektrana moraju steći prava za svaku tonu emisija CO2. Tih CO2-certifikata sve je manje, što povećava cijenu: u 2020. takav certifikat u Njemačkoj koštao je nešto manje od 25 eura - ako se u vidu ima godišnji prosjek.
Od ove godine u Njemačkoj počinje izdavanje certifikata za emisije CO2 u oblasti fosilnih goriva. Tako se takozvanim distributerima, odnosno vlasnicima benzinskih pumpi i dobavljačima lož ulja od ove godine dodjeljuju CO2-certifikati po fiksnoj cijeni od 25 eura, koja će se postepeno povećavati na 55 eura do 2025. godine. Od 2026. njima će se moći trgovati na aukciji, baš kao i certifikatima u elektroenergetskom sektoru.
Prosvjedi Fridays for Future
Cilj, po kojem bi se globalno zagrijavanje odnosno porast temperatura ograničilo na 1,5 stupnjeva bit će teže postići s obzirom na spore mjere - koje pokret Fridays for Future neće prihvatiti. Mjere su namijenjene smanjenju katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Prema nedavno objavljenoj godišnjoj bilanci Njemačke meteorološke službe (DWD), 2020. je bila druga najtoplija godina u Njemačkoj od početka vođenja statistike 1881.godine. Prosječna temperatura iznosila je 10,4 stupnjeva. Samo je 2018. bila još toplija s 10,5 stupnjeva. Njemačka meteorološka služba je objavila i da je devet od deset najtoplijih godina zabilježeno u 21. stoljeću a četiri najtoplije u proteklom desetljeću.
ehl/qu (dpa, afp)