Njemačka: Vodi li recesija do rasprodaje tvrtki?

Situacija je loša, a prognoze su sumorne. U srijedu je njemačka vlada priopćila da 2024. očekuje još jednu godinu recesije. Ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da će bruto domaći proizvod (BDP) pasti za 0,2 posto. Već je prošle 2023. zabilježen pad od 0,3 posto. 

Dvije godine recesije zaredom dogodile su se samo jednom u poslijeratnoj povijesti, i to 2002. i 2003. godine.

„Od 2018. njemačko gospodarstvo više nije značajno raslo", priznao je Habeck.

Swonke: „Problematična zemlja eurozone"

Dan ranije predsjednik njemačke središnje banke (Bundesbank) Joachim Nagel također je izrazio pesimizam. Vjerojatna je recesija, a ne rast, rekao je on. I indeks poslovne klime minhenskog instituta Ifo pokazao je loše podatke: „Njemačko gospodarstvo je pod sve većim pritiskom“, izjavio je predsjednik Clemens Fuest za agenciju AFP.

U izjavi za Reuters Christoph Swonke iz DZ banke u tom kontekstu nazvao je Njemačku „novim problematičnim djetetom eurozone".

Strane kompanije bacile oko na njemačke tvrtke 

Trenutno okruženje u Njemačkoj nije gospodarski privlačno, kompanije planiraju lokacije u inozemstvu ili postaju sve interesantnije za strano ulaganje. Mnogi se okreću stranim izvorima financijske pomoći.

Primjerice Njemačka željeznica Deutsche Bahn (DB) planira prodati svoju logističku tvrtku Schenker. Nadzorni odbor je upravo odobrio prodaju profitabilne logističke tvrtke-kćeri danskoj kompaniji DSV za 14 milijardi eura. To je veliki priljev novca za njemačko državno poduzeće koje se bori s gubicima.

Ili Commerzbank koju je njemačka vlada spasila za vrijeme ekonomske krize te i dalje drži oko 12 posto dionica ove banke. U rujnu je talijanska Unicredit ušao u suvlasništvo Commerzbanke i planira potpuno preuzimanje. Europska središnja banka, koja bi morala odobriti ovu akviziciju, već je dala načelnu suglasnost, doznaje Reuters iz insajderskih izvora.

Kemijski gigant BASF planira investirati 10 milijardi eura u izgradnju postrojenja u Kini.

Techem, energetsku kompaniju srednje veličine, sada švicarski vlasnici prodaju američkom investitoru TPG.

Kooths: „Kompanije nemaju putovnicu"

Preuzimanje njemačkih kompanija, čak i onih u kojima njemački porezni obveznici još imaju udjela? Za mnoge promatrače ovo je prirodan proces.

Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING-banke, smatra da su „ekonomska stagnacija i strukturne promjene prirodno praćeni preuzimanjima – bilo unutar zemlje bilo izvana."

Stefan Kooths, direktor Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) iz Kiela, formulira to kratko: „Kompanije nemaju putovnicu." On smatra da je „za blagostanje jedne zemlje važnija kvaliteta poslovnog okruženja, a ne nacionalnost vlasnika poduzeća.“ 

Kooths također primjećuje da „trend opadanja direktnih investicija u Njemačku dodatno ukazuje na slabosti poslovnog okruženja." Jaki gospodarski centri privlače strani kapital, kaže on, „dok investitori zaobilaze slabije.“

Ulazak stranog kapitala na domaće tržište ne predstavlja problem, smatra Kooths. Naprotiv: „Ako strani investitori imaju bolje ideje o tome kako da iskoriste resurse u Njemačkoj, to će na kraju korist donijeti domaćim akterima kroz napredak u produktivnosti.“

Smanjenje birokracije – vječito obećanje

Već desetljećima, još od 1980-ih, sve njemačke vlade obećavaju da će smanjiti birokraciju kako bi omogućile više investicija. Međutim, ništa od toga.

„Vidi se da se trude, ali se taj trud ne vidi na djelu", kaže Stefan Kooths i dodaje da se „upravo s inicijativom za rast ponovo stvara nova birokracija."

Ali, kada je riječ o birokraciji, za to nije odgovoran samo Berlin, već dio krivice snosi i EU. 

„Posebno sa sve opsežnijim izvještavanjem – od EU taksonomije do regulative o lancima opskrbe – akteri na unutarnjem tržištu sve više stoje jedni drugima na putu."

Carsten Brzeski se slaže da je smanjenje birokracije pravi put, ali naglašava da taj proces „još nije završen". On ima konkretan zahtjev: „Vrlo hitno nam je potrebno više e-uprave. To bi ubrzalo smanjenje birokracije i ublažilo nedostatak stručne radne snage u mnogim institucijama.“

Je li „Zeleni put" ispravan?

U Njemačkoj je ministar gospodarstva istovremeno zadužen i za zaštitu okoliša. Europska komisija u Bruxellesu pokušava pokazati „Zeleni put“ ka budućnosti. 

Međutim, obojica stručnjaka s kojim je razgovarao DW ne vjeruju da ekološka politika može pomoći gospodarstvu. „Načelno, dekarbonizacija ne može postati priča o rastu, jer politika dekarbonizacije pati od previše intervencionizma“, kaže Stefan Kooths.

Ekonomist iz ING-a Brzeski ima slično mišljenje: „Koncentracija na zelene tehnologije do sada nije dovela dovoljno investicija. Bilo bi kratkovidno sve staviti samo u 'zeleno'. Njemačko gospodarstvo je u posljednjih deset godina izgubilo puno na konkurentnosti i sada je vrijeme da se to popravi."

Kooths: Država ne treba sprječavati rasprodaju

Za Stefana Koothsa ključ za povratak njemačke industrije na put rasta je njezina konkurentnost. Međutim, on energično upozorava na opasnost akcionizma: „Rast se ne treba forsirati, već omogućiti.“

Programi za poticanje gospodarstva nisu potrebni, smatra on. Iako trenutna inicijativa za rast „pokazuje pravi smjer, ne može donijeti preokret. Za to je potrebna temeljna promjena kursa, udaljavanje od intervencionističke industrijske politike i prelazak na politiku jačanja poslovnog okruženja.“

Kooths kategorički tvrdi da njemačka vlada ne bi trebalo sprječavati potencijalnu rasprodaju njemačkih tvrtki i upozorava na opasnost „protekcionizma kapitala". On ukazuje na tržišne zakone prema kojima „poduzeća postaju kandidati za preuzimanje kada više nisu konkurentna“.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.