Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu
25. siječnja 2022
Zabrinutost od novog rata u Europi raste, a u ponedjeljak (24. 1.) dobila je novu hranu: i SAD i Velika Britanija naredile su povlačenje dijela osoblja svojih veleposlanstava, kao „odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije", kako je to objasnilo londonsko ministarstvo vanjskih poslova. Misli se na gomilanje više od 100.000 ruskih vojnika uz ukrajinsku granicu.
Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO-a u pripravnosti, kako je to rekao glavni tajnik Jens Stoltenberg, već je u Bruxellesu najavio da će Savez proširiti svoju nazočnost u istočnoj Europi stacioniranjem dodatnih ratnih brodova i borbenih zrakoplova.
Heusgen: Rusija mora točno znati što je čeka
Opasnost od ruske invazije na Ukrajinu vidi i njemački diplomat Christoph Heusgen. U intervjuu za DW dugogodišnji savjetnik za sigurnost bivše kancelarke Angele Merkel i budući šef Minhenske konferencije o sigurnosti poslao je jasne signale Moskvi: „Ovog puta želimo u izlog staviti vrlo snažnu reakciju."
Prema Heusgenu, Rusija mora točno znati što će se dogoditi ako Putin zaista napadne Ukrajinu. Istovremeno Heusgen je u razgovoru više puta naglašavao koliko je važno jedinstvo Zapada u suprotstavljanju ruskom „vrlo agresivnom tonu”.
Plin i nafta
U Njemačkoj se, međutim, još uvijek raspravlja o poziciji u ukrajinskom sukobu. Nije ni čudo, s obzirom na duboke povijesne veze s Rusijom - u dobru i zlu - i odlične ekonomske odnose.
Najvažnija stavka: isporuka ruske energije. Više od 40 posto sirove nafte i više od 50 posto prirodnog plina Njemačka uvozi iz Rusije.
Söder protiv strožih sankcija
To je jedan od razloga zbog kojeg je bavarski premijer Markus Söder (CSU) za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung upozorio da prijetnje i „sve strože sankcije” Rusiji „ne mogu biti jedino rješenje”. Sankcije protiv Rusije već „duže vrijeme skoro da nemaju efekta", a nove sankcije bi „često jednako štetile i nama".
Proširenje NATO-a na istok, odnosno ulazak Ukrajine u taj vojni savez – jedna od središnjih točaka spora u trenutnom sukobu – za Södera „dugoročno neće biti na dnevnom redu".
Otvorena pisma i apeli - kontradiktornog sadržaja
Objavljuju se otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja. Sredinom siječnja više od 70 stručnjaka za istočnu Europu i sigurnost pozvalo je na okončanje „posebnog njemačkog puta" prema Rusiji.
Njemačka više ne bi trebala stajati skrštenih ruku i gledati na agresivne akcije Rusije. Autori vide Njemačku kao ključnu zemlju EU-a, NATO-a i zapadne zajednice vrijednosti s posebnom odgovornošću, „kako u cilju obuzdavanja i sankcioniranja Rusije, tako i u vezi s podrškom državama koje Moskva raskomadava i maltretira".
Diplomati i iskusni vojni dužnosnici
Nasuprot tome, još početkom prosinca skupina bivših njemačkih diplomata i vojnih dužnosnika s iskustvom u Rusiji objavila je apel pod naslovom „Izađite iz spirale eskalacije" – uključujući četiri konkretna prijedloga za smirivanje situacije.
Autori se zalažu za stvaranje situacija u kojima svi dobivaju kako bi se nadvladala trenutna slijepa ulica. Ovo također uključuje „priznavanje sigurnosnih interesa obiju strana".
Autori ovog apela također vide Njemačku u ključnoj ulozi. Jedan od inicijatora je brigadni general Reiner Schwalb, bivši njemački vojni ataše u njemačkom veleposlanstvu u Moskvi.
„Njemačka igra vrlo važnu ulogu jer Berlin igra središnju ulogu u Europi, jer je s američkoga gledišta Berlin glavni kontakt između Europe i Amerike", rekao je Schwalb za DW. I dodaje: „Isto važi i za Rusiju. A što se Rusije tiče: usprkos našoj povijesti njemačko-ruski odnosi imaju određenu stabilnost."
Schwalb je tijekom svojih razgovora u Moskvi ponio dojam da se Njemačku tamo i dalje pozitivno doživljava, usprkos značajnom pogoršanju poslije 2014.
„Ljudi (Rusi) prihvaćaju njemačku politiku, uključujući naš fokus na ljudska prava i vrijednosti. Oni jednostavno ne žele da im se govori kakav treba biti njihov sustav."
Prava pozicija za posrednika?
Izgleda kao da Berlin sjedi između svih stolaca u ukrajinskoj krizi. Ali možda je to pravo mjesto za posrednika.
Diplomat Heusgen je naglasio da Njemačka ima važnu ulogu u krizi: „To smo uradili još prošli put, kada su poslije ruske invazije na Ukrajinu kancelarka Merkel i predsjednik Hollande doveli za stol ukrajinskog predsjednika Porošenka i Putina.
Ovaj format je poznat kao „Normandijski format". Po riječima njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, savezna vlada je sada planirala novi posrednički sastanak između Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije.
Sporazumi iz Minska - dobra osnova
Pregovori u Normandijskim formatu su 2015. doveli do sporazuma poznatog kao Minsk II. Istina je da s implementacijom ne ide sve kako treba, međutim, odluke donesene tada i one u naknadnom sporazumu - mogu se nadograditi, kaže Thomas Kunze.
On je na čelu moskovskog ureda Zaklade Konrada Adenauera bliske CDU-u. U intervjuu za DW Kunze je objasnio da je „sporazum iz Minska najmanji zajednički nazivnik" i navodi što je sve dogovoreno: „Od prekida vatre do povlačenja teškog naoružanja; nadgledanja OESS-a; dogovoreni su dijalog i modaliteti za lokalne izbore u Ukrajini; razmjena zatvorenika, humanitarna pomoć i još mnogo toga. Mnogo toga na čemu se može dalje raditi – kada dođe do deeskalacije."
Rusi su, smatra Kunze, već postigli nešto važno. „Uspjeli su ravnopravno pregovarati s Amerikancima. Uspjeli su da ponovo proradi Vijeće NATO-Rusija, koje je NATO bio suspendirao. I - Rusi su postigli da se razgovara o sferama utjecaja."
Siguran prostor za sve u Europi
Pritom Kunze ne vjeruje da će se poredak u Europi ponovo organizirati oko sfera utjecaja velikih sila. „Naprotiv, moramo razmišljati unaprijed, da dođemo do poretka u Europi koji nudi zajedničko područje sigurnosti, sigurnosti za sve", zahtijeva Kunze.
Puno posla za diplomaciju. Povodom pitanja, što to zapravo znači, Reiner Schwalb voli citirati svog bivšeg šefa, bivšeg veleposlanika u Moskvi, Rüdigera von Fritscha. Diplomacija, prema von Fritschu, znači „penjanje na isti zid uvijek iznova; i ako ste pali 20 puta, pokušat ćete i 21. put".
U svakom slučaju, Njemačka trenutno ne razmišlja o povlačenju svojih diplomata iz Ukrajine. Annalena Baerbock je u Bruxellesu jasno dala na znanje da trenutno ne misli da ima smisla povući osoblje njemačkog veleposlanstva.