Njemačka: strah od četvrtog pandemijskog vala

Sve bi moglo biti tako lijepo. Ljeto je stiglo, raspust počinje, broj zaraženih koronavirusom bliži se nuli. No tu je takozvana delta varijanta virusa odgovorna već za polovinu novih zaraza u zemlji. Tko u Njemačku doputuje iz zemalja u kojima mutacije čine veliki broj slučajeva, taj mora 14 dana u karantenu, pa iako bio cijepljen.

Čak 62 posto Nijemaca strahuje da će biti novog pandemijskog vala, što je 12 posto više nego prošlog ljeta. U prijevodu, sada osjetno manje ljudi vjeruje da je korona pobijeđena. To proizlazi iz ispitivanja javnog mijenja Deutschlandtrend kojeg redovito objavljuje javni servis ARD.

Zabrinuti roditelji

Roditelji školske djece u ogromnom procentu (89%) strahuju da će protekli mjeseci, kada su škole radile ograničeno i smjenjivale virtualnu i uživo nastavu, ostaviti posljedica na razvoj djece. U općoj populaciji to misli 79 posto građana.

Zato veliki broj ispitanih zahtijeva da se uoči iduće školske godine provedu pripreme. Recimo, instaliranje filtera za zrak u učionicama (to podržava 84 posto) ili zadržavanje prakse da se učenici, ako nisu cijepljeni, dva puta tjedno u školama testiraju brzim testom (76%). Ponudu da se razredi podijele i uvede naizmjenična nastava u učionici i putem interneta podržava 68 posto ispitanih.

S druge strane, građani ne odobravaju obavezu da djeca neprestano na satovima nose masku. Svega 37 posto građana to podržava, kao i tek 27 posto roditelja školske djece.

Usprkos strahu od četvrtog vala korone, ekonomsko raspoloženje se popravilo. Prvi put od izbijanja pandemije većina (60%) ocjenjuje da je stanje privrede dobro ili vrlo dobro. Doduše, velike su razlike u odgovorima ispitanika u odnosu na to koju političku stranku preferiraju.

Demokršćani dobrano ispred Zelenih

Kad smo kod toga, za demokršćane (CDU/CSU) bi glasalo 28 posto građana, baš kao i u prošlomjesečnoj anketi. Zeleni, koji su na proljeće bili na prvom mjestu, sada mogu računati s 20 posto. Socijaldemokrati (SPD) su treći s 15 posto, a slijede Alternativa za Njemačku (AfD) i Liberali (FDP) s po 11, te Ljevica sa sedam posto.

No stvar se sasvim mijenja kada ljude upitate za kancelarske kandidate. Da mogu direktno glasati, čak 29 posto bi glasalo za socijaldemokrata Olafa Scholza. Uslijedio bi šef demokršćana Armin Laschet s 28 posto, a za Annalenu Baerbock (Zeleni) glasalo bi 18 posto.

Na odluku o izboru utječe i to osjećaju li građani potrebu za temeljnim promjenama u zemlji. To želi 34 posto ispitanika, što je čak 15 posto više nego uoči izbora 2017. godine. No i danas većina (57%) zagovara tek manje korekcije kursa.

Očekivano, najviše zagovornika radikalnih promjena ima među glasačima Alternative za Njemačku (58%), Ljevice (53%) i Zelenih (46%). Kod demokršćana i socijaldemokrata, koji čine aktualnu vladajuću koaliciju, po 70 posto smatra da su potrebne tek manje izmjene. Zanimljivo, čak 75 posto pristalica oporbenih Liberala zagovara također tek manje korekcije.

Kako se približava mirovina kancelarke Angele Merkel, tako raste zadovoljstvo njenim radom. Ovog mjeseca 69 posto ispitanih je reklo kako je zadovoljno kancelarkom, što je šest posto više nego prije mjesec dana.

sk/nr (ARD)