Njemačka se umorila od liberalizacije?

Zarada s pismima građana u ovo naše elektroničko doba, više nije "ono što je nekad bilo", ali to je još uvijek "zlatna koka" koncerna Deutsche Post. Načelno, konkurenciji je dozvoljeno nuditi dostavu pismovnih pošiljaka velikim tvrtkama, ali za obično, privatno pismo Nijemcima postoji još uvijek samo jedan izbor: Njemačka pošta. Utoliko taj koncern i drži oko 90% tržišta dostave pošiljaka težine manje od 1000 grama i na tome ostvaruje godišnji promet od oko osam milijardi eura.

Zapravo je i ministar gospodarstva Philipp Rösler iz njemačke Liberalno demokratske stranke (FDP), ostao zatečen pred činjenicom kako njegove kolege iz vlade - pa čak i neki iz njegove vlastite stranke, uopće ne žure i pošti konačno oduzeti monopol na pisma. Konačno, Njemačka je kod mnogih bivših državnih monopolista u liberalizaciji otišla mnogo dalje nego čitav niz drugih europskih zemalja, a vlada ima i još jedan motiv zadržati barem tako kako jest: ona je, doduše sa još samo 30,5%, ali ipak djelomični vlasnik koncerna Deutsche Post i u državni proračun se slijevaju i dividende koje taj koncern isplaćuje. Utoliko je i ministru gospodarstva, kad je iznio prijedlog za daljnjom liberalizacijom tržišta poštanskih usluga, odgovoreno kako "ima i drugih prioriteta", kako je izjavio glasnogovornik  kršćanskih demokrata za gospodarstvo, Joachim Pfeiffer.

Konkurente zanima "pokupiti vrhnje"

Doduše, i Europska komisija tjera sve članice Unije na privatizaciju državnih tvrtki i na liberalizaciju usluga koje su u mnogim zemljama nekad bile državni monopol, ali Berlin je već više puta pomagao Njemačkoj pošti. Tako su konkurenti već pred vladom propali sa žalbom zbog činjenice da Deutsche Post ne plaća porez na dodanu vrijednost za usluge koje nudi.

Naime, još 2009. je obećano kako će se PDV "ukinuti svakoj poštanskoj službi koja zajamči cjelovitu poštansku uslugu" i brojem svojih filijala - i jamstvom da će primiti i poslati pošiljku u doslovce svaki kutak Njemačke. Naravno da su konkurenti prije svega zainteresirani samo za "grožđice iz kolača", dakle za pismovne pošiljka u velegradovima gdje su ishodište i odredište pošiljke često udaljeni tek par stotina metara.

U Deutsche Post su doduše zadovoljni odlukom njemačke vlade da sve (barem za sad) ostavi kako jest, ali i oni znaju da ova vremena ipak neće potrajati vječno. Praktično istog dana, ove srijede (11.7.) je direktor koncerna u Šangaju objavio planove da još više prošire svoje djelovanje na području Dalekog istoka. Deutsche Post se već odavno pretvorio u logistički koncern DHL koji već i danas oko 20% svog prometa ostvaruje na istoku Azije. Plan jest da do 2017. trećina prometa bude ostvarena na Dalekom istoku - za svaki slučaj daleko i od Bruxellesa i od Berlina.