Savezna i pokrajinske vlade: svađa oko novca za izbjeglice
10. svibnja 2023
Više od milijun ljudi iz Ukrajine je registrirano kao ratne izbjeglice u Njemačkoj. Tu treba dodati i 218.000 migranata koji su 2022. godine zatražili azil u ovoj zemlji. Plus 102.000 ljudi u prva četiri mjeseca ove godine, što je povećanje za 78 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Koji su trenutni troškovi njemačke države?
29,84 milijardi eura prošle godine, 26,65 milijardi ove godine – nedavno je izračunao njemački ministar financija Christian Lindner koliko savezna vlada već troši na izbjeglice – ali tu je uključeno i skoro jedanaest milijardi eura za suzbijanje uzroka bijega u inozemstvo.
S pet milijardi eura savezna vlada preuzima velik dio socijalnih davanja za izbjeglice iz Ukrajine. Iznos socijalnih davanja za izbjeglice iz drugih regija je isto tako visok. Pored toga, postoje usluge integracije u iznosu od 2,7 milijardi eura i opći paušalni iznos od 2,75 milijardi eura, koji se preko poreza na promet sliva u savezne pokrajine. Savezna vlada vlastitim programima podržava i širenje dnevnih boravaka, digitalizaciju škola i izgradnju stanova.
Koji su argumenti savezne vlade?
Savezna vlada ne želi znatnije povećavati pomoć izbjeglicama za savezne pokrajine i općinske vlasti jer su njezini dugovi nastavili rasti, dok su mnoge pokrajine i općine imale suficit u proračunu.
Koalicijska vlada SPD-a, Zelenih i FDP-a se poziva na Temeljni zakon, prema kojem su za financiranje izbjeglica nadležne savezne pokrajine i općinske vlasti. Savezna revizija je također utvrdila da savezna vlada već financira znatan iznos rashoda koje, prema Temeljnom zakonu, moraju platiti savezne pokrajine i lokalne vlasti. To je bilo 24 milijarde eura 2021. godine.
Još jedno obrazloženje: savezne pokrajine i općine dobivaju sve veći udio u državnim poreznim prihodima i tako bi trebale biti u stanju ispunjavati svoje zadaće. Savezna vlada ubuduće želi obvezati pokrajine da se izjasne koliko su od federalnog paušala od 3,5 milijardi eura zapravo proslijedile općinama.
Kako argumentiraju pokrajine?
Ako se poveća broj izbjeglica, moraju se povećati i beneficije savezne vlade. Savezna vlada se mora znatno pomaknuti – o tom stajalištu se dogovorilo 16 saveznih pokrajina prije planiranog sastanka u Kancelarskom uredu u srijedu 10. svibnja 2023. godine.
U stvari, savezna vlada je smanjila svoju pomoć posljednjih godina, usprkos rastućem broju izbjeglica, s 9,1 milijardu eura u 2016. na 2,75 milijardi eura sada.
Što predlažu pokrajine?
Po premijerima 16 saveznih pokrajina, Njemačka bi se trebala vratiti na paušalnu stopu po izbjeglici. Savezna vlada je od 2016. do 2021. prebacivala saveznim pokrajinama 670 eura mjesečno po tražitelju azila, a sada bi ova paušalna stopa po slučaju trebala biti povećana na oko 1.000 eura. Odlučujuća prednost: savezna i pokrajinske vlade ne moraju stalno pregovarati o troškovima izbjeglica.
Međutim, savezne pokrajine su prije dvije godine podržale ukidanje ove paušale. Pored toga, savezne pokrajine traže paušalu za maloljetne izbjeglice bez pratnje i punu nadoknadu troškova za smještaj izbjeglica. Savezna vlada također mora osigurati vlastite nekretnine za smještaj izbjeglica, zahtijevala je premijerka Mecklenburga i Zapadne Pomeranije Manuela Schwesig.
Do kada bi imigracijske vlasti trebale biti potpuno digitalizirane?
Susret će se baviti i dodatnim mjerama o kojima bi se trebale dogovoriti savezna i pokrajinske vlade. Do kraja 2024. godine imigracijske vlasti bi trebale biti u mogućnosti automatski obavljati svoje radne procese koristeći elektroničke podatke, zahtijevaju iz savezne vlade.
Što bi se trebalo dogoditi s odbijenim tražiteljima azila?
Prema saveznoj vladi, povratak odbijenih tražitelja azila u njihove matične zemlje trebao bi biti pojednostavljen. Pravna pravila koja su otežavala deportacije treba prilagoditi, konkretno: proširit će se mogućnosti policijskog pretresa i produžiti takozvani izlazni pritvor s deset na 28 dana.
Pored toga, vlada želi dozvoliti pritvor do deportacije bez obzira na zahtjeve za azil, žalbe na zabranu ulaska i boravka više ne bi trebale imati suspenzivan efekt na deportacije.
Hoće li druge zemlje biti proglašene sigurnim zemljama podrijetla?
Kancelar Olaf Scholz predložio je da se Moldavija i Gruzija proglase sigurnim zemljama podrijetla. Na kraju, Bundestag i Bundesrat odlučuju o klasifikaciji zemlje kao sigurne zemlje podrijetla.
Prije samita o izbjeglicama, CDU i CSU pozvali su da se zemljama podrijetla smanji razvojna pomoć ako ne prime nazad odbijene tražitelje azila. Međutim, vlada je to odbila.
Kako Njemačka namjerava smanjiti broj tražitelja azila?
Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser želi osigurati da se u Europskoj uniji, u određenim slučajevima, odluke o zahtjevima za azil donose već u centrima na vanjskim granicama EU-a.
Izbjeglice iz Pakistana, Bangladeša, Maroka ili Gruzije mogle bi biti deportirane direktno u svoju domovinu ako bi bile odbijene.
Ljude iz Sirije i Afganistana, koji su činili najveću skupinu izbjeglica u Njemačkoj 2022. godine, trebalo bi tretirati kao i do sada.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu