Njemačka razmatra ponovno uvođenje vojnog roka

Njemačka vojska Bundeswehr se ne suočava samo s nedostatkom borbenih zrakoplova, fregata ili helikoptera, nego joj već godinama nedostaje i vojnika i vojnikinja. Zbog toga se uvijek iznova otvara rasprava o tome treba li Njemačka ponovo uvesti obvezno služenje vojnog roka. Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) u jednom je intervjuu naveo Švedsku kao uzor. Tamo je, kao i u Njemačkoj, obvezno služenje vojnog roka bilo ukinuto, a zatim ponovo uvedeno. Je li to model i za Njemačku? 

Prema navodima Bundeswehra, Njemačka je krajem listopada 2023. godine na raspolaganju imala 181.383. vojnika. U doba Hladnog rata 1970-ih i 1980-ih bilo je skoro pola milijuna vojnika. Vremena su se promijenila, Hladni rat je prošlost. Ipak, ministar Pistorius je vrlo zabrinut. Bundeswehr je daleko od cilja da do 2025. godine u uniformama ima 203.000 muškaraca i žena. I to u doba agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, koji je jasno pokazao koliko brzo mogu nastati sukobi u Europi. 

Od dolaska na ministarsku dužnost Pistorius razmišlja o tome kako Bundeswehr ponovo učiniti privlačnijim i treba li ponovo uvesti vojnu obvezu. Nedavno je u intervjuu za list Die Welt izjavio da trenutno ispituje različite modele. „Razmatram sve opcije“, rekao je Pistorius i dodao: „Postojali su razlozi zbog kojih je vojna obveza ukinuta. Ali gledajući unazad, to je bila greška." 

Desetljećima je vojna obveza bila temelj njemačkog društva. S ponovnim naoružavanjem Savezne Republike Njemačke sredinom 1950-ih, muškarci stariji od 18 godina su regrutirani u vojnu službu. Ideja je bila da vojnici budu građani u uniformi. Tijekom pet i pol desetljeća gotovo svi mladići su služili vojni rok ili su u okviru civilnog služenja radili u staračkim domovima ili bolnicama. U ljeto 2011. godine obvezni vojni rok je ukinut. U to vrijeme cilj je bio smanjiti Bundeswehr i provesti reformu oružanih snaga. Međutim, u slučaju napetosti ili potrebe za obranom obvezni vojni rok se može ponovo aktivirati. Danas je Bundeswehr dobrovoljačka vojska u kojoj služe i žene. 

Ali, dobrovoljci više ne dolaze. Novinar i stručnjak za obrambenu i sigurnosnu politiku Thomas Wiegold u intervjuu za DW to ovako objašnjava: „Velika frustracija u Bundeswehru je birokracija. Podnositelji zahtjeva često čekaju šest mjeseci na odgovor." Tržište rada je trenutno takvo da mladi ljudi mogu birati gdje žele raditi. Bundeswehr nije privlačan poslodavac. 

Vojna obveza u Švedskoj – „san svih vojnika” 

Ministar obrane Boris Pistorius je od svog ministarstva dobio 65 konkretnih prijedloga za reorganizaciju Bundewehra: regrutaciju i obuku treba reformirati, rekao je za list Die Welt. Također se ponovo otvara rasprava o obveznom služenju vojnog roka: „Zbog toga razmatram dodatne modele, poput švedskog. Tamo sve mlade žene i muškarci idu na regrutaciju i samo odabrani dio njih završi osnovnu vojnu službu. Razmatra se bi li tako nešto bilo moguće i kod nas."

Stručnjak za sigurnost Wiegold švedski model opisuje kao „san svih vojnika". „Oružanim snagama tamo nisu potrebni svi novaci. Umjesto toga biraju one koji imaju odgovarajuće vještine." 

Politička rasprava o vojnoj obvezi - s iznenađenjima 

Tek što je Pistorius javno iznio svoja razmišljanja, uslijedila su velika negodovanja. Kritike su stizale čak i iz redova Pistoriusove Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). Šefica stranke Saskia Esken smatra da se Bundeswehr sada tako razvio da ne bi bio sposoban provesti obveznu regrutaciju: „Jer postrojbe za obuku, koje su neophodne, više ne postoje." 

Kritike su izrazili i liberali (FDP), koji su dio vladajuće koalicije. Šef njihovog Kluba zastupnika Christian Dürr u intervjuu za medijsku grupu Funke je izjavio: „Ponovno uvođenje obveznog služenja bilo bi ozbiljno zadiranje u slobodu mladih ljudi koji se žele profesionalno orijentirati". 

No podrška je stigla od konzervativne oporbe. U intervjuu za DW šef Kluba zastupnika demokršćana (CDU/CSU) Johann Wadephul objašnjava: „Stav CDU-a je jasan: mi se zalažemo za opću vojnu obvezu, odnosno službu u Bundeswehru, ali i u drugim, takozvanim organizacijama plavog svjetla." To se odnosi na vatrogasne službe, službe za tehničku pomoć ili dobrotvorne organizacije. „Sada je vrijeme da se mladi ljudi zapitaju što mogu učiniti za našu državu – za naše društvo", dodaje Wadephul. 

Vraća li se obvezni vojni rok? 

„Teško je odgovoriti na to pitanje“, kaže stručnjak za sigurnost Thomas Wiegold. I ističe da se sigurnosna situacija, posebno od početka rata Rusije protiv Ukrajine, radikalno promijenila. 

No on smatra da se obvezni vojni rok, kakav je Njemačka imala prije 2011. godine, vjerojatno više neće vratiti. Već zato što prema starom modelu nije bilo predviđeno da žene služe vojsku. On, međutim, ne želi u potpunosti isključiti druge oblike obveznog služenja vojnog roka. Trenutno je mnogo toga moguće, kaže Wiegold: „Tko bi prije dvije godine pomislio da će Bundestag, s obzirom na ruski agresorski rat, odobriti poseban fond od 100 milijardi eura za Bundeswehr?" 

A ministar obrane Boris Pistorius kaže: „Razmatram sve opcije. Ali za svaki model, bez obzira o kojem modelu je riječ, potrebna je politička većina." 

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.