Njemačka: pad na indeksu korupcije

Organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International (TI) za Njemačku pozvala je saveznu vladu da učini sve da joj borba protiv mita i korupcije bude prioritet. Istodobno, ova organizacija je upozorila na pokušaje korupcije iz inozemstva.

„Širom svijeta, autokratske države koriste korupciju kao oružje za ostvarivanje svojih interesa i podrivanje političke, socijalne i ekonomske stabilnosti u demokratskim zemljama", upozorila je Alexandra Herzog, predsjednica TI za Njemačku. Na meti su posebno Europa i Njemačka, što je nedavno pokazala takozvana afera „Katargate", rekla je ona na predstavljanju Indeksa percepcije korupcije za 2022.

Njemačka u padu

Rangiranje pokazuje da Njemačka već deset godina nije napravila značajan napredak u borbi protiv korupcije, požalila se zamjenica predsjednice Margarete Bause: Njemačka je izgubila jedan bod u odnosu na prethodnu godinu i nalazi se na devetom mjestu sa 79 od 100 bodova - najmanjim brojem bodova od 2014. Nevladina organizacija je pozvala Njemačku da se usredotoči na suzbijanje korupcije.

„Zemlje G7 su 2022. godine konačno navele korupciju kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Njemačka vlada mora slijediti njihov primjer i učiniti korake kako bi joj borba protiv korupcije bila prioritet", rekla je Herzog. U prvom koraku, borba protiv korupcije treba biti povezana sa strategijom nacionalne sigurnosti. Pored toga, Njemačka mora poduzeti mnogo više akcija protiv pranja novca i prikrivenih transnacionalnih tokova novca.

Pooštravanje zakona

U međunarodnoj usporedbi, Njemačka je u dobroj poziciji jer, na primjer, svakodnevna korupcija u policiji ili upravi jedva da igra neku ulogu u ovoj zemlji. "Ali skandali poput afere s nabavkom maski nedavno su oslabili povjerenje u integritet politike i poslovanja. Usprkos važnim reformama kao što je uvođenje registra lobista, Njemačka ima još mnogo posla", kaže Bause i poziva na to da se zakon o podmićivanju poslanika pooštri.

Osim toga, još uvijek ne postoji neovisna kontrola lobija. „Vlasti moraju postati mnogo moćnije kako bi spriječile i suzbile privredni i financijski kriminal", upozorila je Bause. Između ostalog, Transparency Njemačke poziva da se službe za sprovođenje zakona i pravosuđe bolje osposobe, da se poboljša nadzor nad pranjem novca i da se brzo uvede korporativno kazneno pravo.

Korumpirani političari

U aferi s maskama, kaže se da je jedan PR menadžer dobio milijunske provizije za sklapanje ugovora o maskama između Ministarstva zdravlja i švicarske kompanije Emix. To su bile neobično skupe zaštitne maske po cijeni od 8,90 eura po komadu - znatno iznad tržišne razine.

U aferi Azerbejdžan, za dva zastupnika Unije CDU/CSU u Vijeću Europe se kaže da su dobili novac i pogodnosti u zamjenu za pozitivne izjave u korist Azerbejdžana.

Transparency upozorava na razorne posljedice

Primjer ruskog agresorskog rata u Ukrajini pokazuje razorne posljedice korupcije, upozorava organizacija: tijekom godina Rusija je izgradila mrežu utjecaja na saveznoj i pokrajinskoj razini uz pomoć ogromnih financijskih resursa, kao što su lukrativni položaji za bivšeg kancelara Gerharda Schrödera ili podrška političara Alternative za Njemačku (AfD). Na primjer, Rusija je tako mogla utjecati na političke odluke o energetskoj politici i ojačati svoju geostratešku poziciju.

Danska je ponovo na vrhu

Kao i prethodnih godina, Danska zauzima prvo mjesto na rang listi s 90 bodova. Na vrhu liste su zemlje s jakim ustavnim i demokratskim institucijama poput Finske, Norveške i Švicarske. Na začelju je Somalija s dvanaest bodova. Na kraju indeksa su uglavnom države koje karakteriziraju nasilni sukobi i u kojima se raspadaju državne institucije, poput Sirije, Južnog Sudana, Jemena i Libije.

Najviše bodova u proteklih deset godina izgubile su, između ostalih, Turska i Mađarska. U odnosu na indeks iz 2012. godine pale su za 13 mjesta. Razlog je, kako navodi TI, sve veće ograničavanje neovisnosti pravosuđa, medija i civilnog društva, koji su ključni za borbu protiv korupcije i suzbijanje zloupotrebe položaja.

Što se tiče zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija s 56 bodova je na 41. mjestu. Slijedi Hrvatska s 50 bodova na 57. mjestu, koje dijeli s Mauricijusom. Kosovo s 41 bodom je na 84. mjestu, a Sjeverna Makedonija sa 40 na 85. mjestu. Srbija s 36 bodova dijeli 101. mjesto s Albanijom, dok je Bosna i Hercegovina s 34 boda na 110. mjestu.

Indeks, koji se objavljuje svake godine, pokriva 180 država i teritorija i procjenjuje stepen korupcije u politici i administraciji. Indeks je zasnovan na procijeni stručnjaka i rukovodilaca.

ard/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu