Njemačka: od želje da se osnuje stranku do izlaska na izbore

U Njemačkoj su političke stranke zaštićene člankom 21. Temeljnog zakona (Ustav). Tamo, između ostalog, piše da je „njihovo osnivanje slobodno", dakle za to nije potrebno odobrenje države.

Ipak, zakonima je regulirano kako osnivanje stranke, tako i sudjelovanje na izborima - komunalnim, pokrajinskim, saveznim i europskim.

Zakonski kriteriji

U njemačkom Zakonu o političkim strankama (PartG) stoji: Stranke su udruženja građana koja „imaju trajni ili dugoročni utjecaj na formiranje političke volje i žele sudjelovati u predstavljanju naroda u Bundestagu ili pokrajinskom parlamentu".

To znači da udruženja koja djeluju isključivo na lokalnoj, odnosno komunalnoj ili europskoj razini - nisu stranke.

Stranka nije niti neka inicijativa ili udruženje građana koje ima samo kratkoročni cilj, na primjer, zaustavljanje planiranog građevinskog projekta.

S druge strane, moguće je osnovati stranku koja se bavi isključivo jednom temom, recimo zaštitom životinja ili pravima umirovljenika. Ali to mora činiti dugoročno. A ako stranka šest godina ne sudjeluje na saveznim ili pokrajinskim izborima – gubi svoj pravni status.

Politička stranka mora imati dovoljno veze s Njemačkom. To znači da većina članova i vodstvo moraju imati njemačko državljanstvo. Ime stranke i odgovarajuća skraćenica moraju biti odabrani tako da se nova stranka može jasno razlikovati od već postojećih.

Demokratska institucija na tri stupa

Stranke slijede političke ciljeve i sudjeluju u demokratskim procesima. Zato njemački Ustav predviđa da i njihov unutarnji poredak mora biti demokratski. Važne odluke, na primjer o sadržaju stranačkog programa, moraju proizaći iz stranačke baze, odnosno - odozdo prema gore. Pritom je bitno da su usvojene većinom glasova.

Izbor upravnih tijela i usvajanje statuta i programa obvezni su po zakonu. U tu svrhu se može organizirati takozvani osnivački kongres stranke. Tajnim glasanjem se mora birati upravno tijelo sastavljeno od najmanje tri člana.

Program i statut stranke moraju biti u pismenom obliku. Stranački program sadrži osnovne vrijednosti, ciljeve i konkretne zahtjeve. Statut mora, između ostalog, sadržavati odredbe o pravima i obvezama članova, kao i o sastavu i ovlastima upravnih tijela.

Sudjelovanje na izborima - priznanje od strane izborne komisije

No stranka nakon osnivanja ne može automatski sudjelovati na sljedećim izborima – ona mora dobiti dozvolu koja ovisi o relevantnom izbornom zakonu. Ako novoosnovana stranka želi sudjelovati na pokrajinskim izborima, prvo mora pismeno o tome obavijestiti izbornu komisiju i dostaviti sve osnivačke dokumente na provjeru - i to najkasnije 90 dana prije izbora.

Zatim se događa posljednji i odlučujući korak za dozvolu za sudjelovanje na izborima: određivanje ili konstatacija statusa stranke od strane nadležne izborne komisije.

Posebno se provjerava je li stranka zaista u poziciji da ozbiljno sudjeluje u radu parlamenta. Pritom ulogu igraju organizacijski, kadrovski i financijski aspekti.

Jedan od ključnih kriterija je broj članova stranke. Dok su za osnivanje dovoljna tri člana upravnog odbora, za ozbiljan zastupnički rad potrebni su dodatni ljudi. No zakon ne određuje točno koliko. To se može (posredno) zaključiti iz odluke Saveznog ustavnog suda kojom je (1968. godine) udruženje sa 400 članova priznao kao stranku.

Komunalni izbori

U Njemačkoj ne postoje jedinstveni zakonski uvjeti za sudjelovanje na komunalnim odnosno lokalnim izborima - to regulira važeći pokrajinski zakon. Tako se u nekim pokrajinama sudjelovanje na izborima dozvoljava i grupama birača, odnosno udruženjima građana.

Dva puta i financiranje

Stranka nastati na dva načina: osnivanjem „od nule" ili pretvaranjem postojećeg udruženja u stranku. Ovo zadnje rješenje - prvo udruženje pa stranka - ima prednosti: na primjer, donacije se mogu prikupljati prije osnivanja stranke. Jer, pristup državnom financiranju ovisi o rezultatima postignutima na izborima. To znači, stranka se mora financirati sama sve dok ne dobije službeni status i dozvolu za sudjelovanje na izborima.

Zakon o strankama regulira način na koji se stranke financiraju i - iznos državnih sredstava koje dobivaju. Temelj za raspodjelu novca poreznih obveznika je ukorijenjenost stranke u društvu. S jedne strane, to se mjeri brojem glasova koje je stranka dobila na posljednjim europskim, saveznim i pokrajinskim izborima. S druge strane, uzima se u obzir ukupan iznos članarine i donacija. Koliko će državnog novca neka stranka dobiti određuje se svake godine 15. veljače.

U 2022. je 20 stranka u Njemačkoj imalo pravo na financijsku podršku od ukupno skoro 178,5 milijuna eura, s tim što su razlike ogromne: stranke Unije (CDU i CSU) imale su pravo na ukupno 56,1 milijun eura, SPD 47,7 milijuna, Zeleni 29,7 milijuna, a FDP 14,4 milijuna. Najmanje je dobila jedna stranka za zaštitu životinja - nešto manje od 19 tisuća eura.

Izbori za Europski parlament

Od 6. do 9. lipnja 2024. održat će se takozvani europski izbori - odnosno izbori za parlament EU-a - jedinu transnacionalnu skupštinu na svijetu koja se bira direktno.

Pravni okvir je reguliran Europskim izbornim zakonom. Na europske izbore mogu se prijaviti i stranke i udruženja. No čim se dostavi konkretna lista kandidata, Njemačka savezna izborna komisija je nadležna za provjeru hoće li stranci ili udruženju biti dopušteno sudjelovanje na izborima.

Ako ona odbije dati dozvolu konstatirajući da ne postoji ni stranka niti političko udruženje u smislu europskog prava, može se podnijeti žalba Saveznom ustavnom sudu - koji ima kratak rok za donošenje odluke.

Broj zastupnika koje jedna članica EU-a može izabrati u parlament je određen na temelju degresivne proporcionalnosti i povezan je s brojem stanovnika: članica može imati maksimalno 96 i minimalno 6 zastupnika. Njemačka kao najmnogoljudnija država oduvijek je imala najviše zastupnika. U novom Europskom parlamentu ona će od ukupno 720 imati 96 zastupnika.

Njemačka vlada je odlučila da se izbori u Njemačkoj provedu 9. lipnja. Rok za podnošenje kandidatura je do 18 sati 18. ožujka, a najkasnije u isto vrijeme 18. travnja će se znati tko su njemački kandidati za izbore.