Njemačka obustavila deportacije u Afganistan

Zbog dramatičnog pogoršanja sigurnosne situacije u Afganistanu Njemačka je obustavila prisilno vraćanje osoba kojima je odbijen zahtjev za dodjelu azila. „Savezni ministar unutarnjih poslova je na temelju aktualnog razvoja sigurnosne situacije donio odluku da se za sada obustave protjerivanja", kazao je glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Njemačke novinskoj agenciji dpa. Deportacija šest Afganistanaca, koja je trebala biti izvršena prošli tjedan, bit će odgođena.

Savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je ovom odlukom radikalno promijenio kurs. Još prije samo nekoliko dana se zalagao za nastavak prisilnih vraćanja barem onih koji su počinili kaznena djela i to bez obzira na napredovanje talibana. Odluka ovog političara Kršćansko-socijalne unije (CSU) očigledno je iznenadila i njegovo ministarstvo. Jer, samo dva sata prije nego što je ova odluka postala poznata, na konferenciji za novinare je glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova izjavio da je ministarstvo „mišljenja da u Njemačkoj i dalje postoje ljudi, koji ovu zemlju trebaju napustiti što je prije moguće“.

Veleposlanstva članica EU-a u Kabulu za zaustavljanje deportacija

Veleposlanstva članica EU-a u Kabulu u utorak su se založila za obustavljanje protjerivanja. 26 organizacija, među kojima su Amnesty International, Pro Asyl, Caritas i Diakonie također su pledirale za to u zajedničkom priopćenju.

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke trenutno radi na novom izvještaju o azilu za Afganistan, koji je u načelu temelj za odluke o prisilnom vraćanju. Ali, izvještaj još uvijek nije gotov. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj se trenutno nalazi 30.000 Afganistanaca koji bi trebalo biti protjerani iz zemlje. Od 2016. iz Njemačke je u Afganistan vraćeno 1.000 migranata, uglavnom onih koji su počinili kaznena djela.

2.400 viza za suradnike Bundeswehra i policije

U međuvremenu sve više Afganistanaca, bivših suradnika Bundeswehra i njemačke policije, s vizom stiže u Njemačku. Do utorka je stiglo najmanje 353 pripadnika lokalnog osoblja zajedno s 1.433 članova obitelji – dakle, ukupno 1.768 osoba. Ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je izdalo oko 2.400 viza.

No njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer je ovog četvrtka priopćila da afganistanska birokracija u ovom trenutku oteže s evakuacijom lokalnog osoblja, koje zbog angažmana u Bundeswehru strahuje za život. „Trenutno postoji usko grlo. Činjenica je da afganistanska strana dopušta onim ljudima koji posjeduju afganistansku putovnicu da napuste zemlju", rekla je ova političarka Kršćansko-demokratske unije (CDU) za Drugi program njemačke televizije ZDF, ali je naglasila kako je zahtijevala od vlade u Kabulu da dopusti odlazak i onima koji nemaju važeću putovnicu.

I to je trenutno „najveće usko grlo“. Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke trenutno pokušava odvratiti afganistansku vladu od ove prakse.

Njemačka vlada je obećala da će svim afganistanskim suradnicima Bundeswehra i policije, koji su od 2013. podnijeli zahtjev za dobivanje njemačke vize, istu i odobriti. Tako bi afganistanski pomagači nakon povlačenja međunarodnih trupa bili zaštićeni od talibana. Ali kako je priopćilo njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova, prije izdavanja vize mora se izvršiti i sigurnosna provjera.

U međuvremenu se oglasio i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) koji je najavio obustavu isplate financijske pomoći Afganistanu ako radikalni islamisti tamo uspostave kalifat. „Mi dajemo svake godine 430 milijuna eura. Ako talibani preuzmu vlast u zemlji, uvedu šerijat i od zemlje naprave kalifat, nećemo dati više ni centa Afganistanu“, izjavio je danas (12.08.) njemački ministar za ZDF.

Afganistan se pak neće uspjeti održati bez međunarodne pomoći. A to je jasno i talibanima, istakao je Maas.

„Afganistan odavno nije sigurna zemlja"

Komentatori njemačkih uglednih listova su pozdravili odluku o obustavi protjerivanja u Afganistan. „Konačno da Njemačka više ne deportira tražitelje azila u Afganistan", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i naglašava da „ta zemlja odavno nije sigurna zemlja porijekla". „Seehofer nije slušao humanitarne organizacije ni vladu u Kabulu, već je slao ljude u neizvjesnu budućnost“, piše list.

Sigurnosna situacija u Afganistanu se dramatično pogoršala od kako su se međunarodne trupe sredinom travnja odlučile povući iz zemlje. U međuvremenu je i važan glavni grad istoimene provincije Gazni u jugoistočnom Afganistanu pao u ruke talibana. S Gaznijem su talibani za manje od tjedan dana zauzeli deset glavnih gradova afganistanskih provincija, od kojih je Gazni najbliže Kabulu.

Američka tajna služba predviđa da će talibani i dalje brzo napredovati. Iz krugova bliskih američkom Ministarstvu obrane se procjenjuje da bi glavni grad Kabul u roku do 30 dana mogao biti odsječen i izoliran, a za 90 dana i zauzet. Međutim, kako se navodi, ovakav razvoj nije neizbježan. Oružane snage vlade u Kabulu bi mogle odlučnije djelovati i dovesti do preokreta.

ss/dw/dpa/afp