Njemačka na biralištima

Borba do posljednjeg daha: do subotu kasno uvečer čelnici stranaka su diljem Njemačke vrbovali za neodlučne birače kojih je, ako je vjerovati ispitivanjima javnog mnijenja, na ovim izborima više nego inače. Kancelarka i predsjednica CDU-a Angela Merkel dan je provela u svojoj izbornoj jedinici na sjeveroistoku Njemačke, socijaldemokratski kandidat Martin Schulz na suprotnom, zapadnom, kraju Njemačke u Aachenu. Njemačku su obilazili i čelnici ostalih stranaka koje su već u parlamentu ili koje se bora za ulazak u Bundestag.

Stari birači

Danas je red na građanima: 61,5 milijuna, što je 400.000 manje nego prije četiri godine, imaju pravo glasovati u jednoj od 299 izbornih jedinica. Birač je ove godine prosječno star 52 godine, što je dosad najviši starosni prosjek njemačkog izbornog tijela. Jedna trećina birača je čak starija od 60 godina. Demografsku sliku ne mijenja ni tri milijuna mladih birača kojima su ovo privi izbori. Struktura stanovništva se dolaskom izbjeglica doduše promijenila (pomladila) no ovaj dio građanstva nema pravo izbora. Pravila na izbornim mjestima su jasna: nema komentara na listićima (inače slovi kao nevažeći), nema "selfija". Da sve protječe kako treba, skrbi 650.000 volontera koji nisu plaćeni ali će za okrjepu dobiti 25 eura.

Kancelarka Angela Merkel bi oko 14:30 trebala glasovati u četvrti Berlin Mitte a Martin Schulz u svom rodnom Würselenu na zapadu zemlje nakon čega i on odlazi u Berlin.

Napeto iščekivanje

Nakon zatvaranja birališta u 18 sati očekuju se i prve prognoze. Sve stranke koje očekuju ulazak u Bundestag su u Berlinu iznajmile sale za slavlje. Ili tugovanje, ovisno o rezultatu. Za političare predstoje napeti trenuci: iako su se posljednjih tjedana preko ispitivanja javnog mnijenja mogli pratiti raspoloženje birača, iznenađenje su moguća zbog velikog broja neodlučnih birača.

Jedno je već sad izvjesno i u to su sigurni svi demoksopski instituti: Unija CDU/CSU će izići kao najsnažnija politička opcija ali uz značajne gubitke u usporedbi s proteklim izborima 2013. kada su demokršćani Angele Merkel osvojili 41,5 posto glasova. Sada se očekuje oko pet posto manje. Ni SPD ne očekuje 25,5 posto kao prije četiri godine nego također nekoliko postotaka manje. Od "manjih" stranaka prije četiri godine je samo Ljevici i Zelenima uspjelo ući u Bundestag. Na ovim izborima se to očekuje i od liberala iz FDP-a ali i od desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja prije pet godina nije uspjela prijeći izborni prag od pet posto. Zato joj na ovim izborima ispitivanja predviđaju podršku i do 13 posto građana čime bi ova stranka, koja je svoj politički program izgradila na kritici izbjegličke politike Angele Merkel, mogla postati treća po snazi politička stranka u zemlji.

AfD na čelu oporbe?

Prva sjednica Bundestaga mora biti održana unutar 30 dana od izbora. No formiranje vlasti neće proteći tako lako. Prema aktualnim ispitivanjima matematički gledano je jedino moguć nastavak sadašnje tzv. velike koalicije između demokršćana Angele Merkel i socijaldemokrata i tzv. Jamaika koalicija, nazvana tako zbog boja stranaka koje bi ju sačinjavale, Unije CDU/CSU, FDP-a i Zelenih. No zbog velikih političkih razlika između ovih stranaka, "karipska" koalicija je malo vjerojatna.  Najveća borba se vodi za treće mjesto po snazi i ulogu vođe oporbe. Prema anketama ta bi uloga mogla pripasti upravo AfD-u. To će, uz činjenicu da će se broj zastupnika u Bundestagu osjetno povećati, biti i najveća novina u radu parlamenta. Kako će se zastupnici ostalih stranaka odnositi prema AfD-u? Kako kaže ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere, AfD "u cjelini" nije ekstremistička stranka ali Ured za zaštitu ustavnog poretka prati u kojoj mjeri desni ekstremisti djeluju na rad ove stranke.