Baerbock u Kini: jasne riječi o isporuci oružja Rusiji
14. travnja 2023
Tokom posjeta Kini njemačka savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock još jednom je zahtijevala od vlade Narodne Republike da ne isporučuje Rusiji oružje koje bi moglo biti korišteno u ratu protiv Ukrajine. Iako je njen kineski kolega Qin Gang isključio isporuke oružja, ostavio je otvorenim prostor za izvoz robe koja bi se mogla upotrijebiti u vojne svrhe.
Od najvećeg značaja je da se ne dozvoli bilo kakva isporuka oružja Rusiji, kao i da se Rusiji onemogući upotreba robe s takozvanom dvojnom namjenom, istakla je Baerbock na zajedničkoj konferenciji za novinare. Takva roba se može koristiti u civilne i vojne svrhe, uključujući IT-tehnologiju ili software, ali i kemikalije, na primjer.
Odgovor njenog kineskog kolege na ovu drugu točku bio je suzdržan. Doduše, on je obećao da njegova zemlja neće isporučivati oružje kriznim područjima ili stranama u sukobu. Izvoz robe dvojne namjene, kako je rekao, nastavit će se provjeravati u skladu s kineskim zakonskim propisima.
Baerbock: Kina mora iskoristiti svoj utjecaj
Kao i kancelar Olaf Scholz tokom njegovog posjeta Pekingu u studenome, i Baerbock je zatražila od Kine da se što prije angažira na tome da se rat protiv Ukrajine okonča mirnim putem. "Jedan čovjek taj rat može sutra okončati", naglasila je političarka Zelenih - a to je, kako je rekla, ruski predsjednik Vladimir Putin. „I nijedna druga zemlja nema toliko utjecaja na Rusiju kao Kina", dodala je.
Ministarica vanjskih poslova je ukazala i na to da Kina kao stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ima posebnu odgovornost. I upravo zato je Baerbock postavila pitanje zašto Kina od "agresorske Rusije" do sada nije zatražila da "zaustavi rat".
Qin je ponovio da Kina "neće dolijevati ulje na vatru". Vlada Narodne Republike, kako je još rekao, zalaže se za afirmaciju pomirenja i pokretanje mirovnih pregovora.
Još tokom posjeta njemačke ministrice Kini, kako prenosi agencija Reuters, Ministarstvo obrane u Pekingu je objavilo da će kineski ministar obrane u nedjelju otputovati u Rusiju. Planirano je da taj posjet traje do 19. travnja i na dnevnom redu će se, između ostalog, naći i sastanak s predstavnicima ruske vojske, priopćeno je iz te ustanove.
Baerbock upozorava na eskalaciju oko Tajvana
Pored rata u Ukrajini, Baerbock se osvrnula i na konflikt između Kine i Tajvana. Tajvan sebe smatra neovisnom državom, ali je, sa stanovišta kineske vlade, i dalje dio kineskog državnog teritorija. Ni Njemačka, kao i mnoge druge zapadne zemlje, još uvijek nije priznala Tajvan kao suverenu državu.
Baerbock je u svom apelu Kini rekla da se taj sukob mora mirno riješiti - "uz dužno poštovanje osjetljivosti tajvanskog pitanja". Ministrica je istaknula gospodarski značaj Tajvana. Primjerice, oko 70 posto svih poluvodiča proizvedenih u svijetu dolazi iz te zemlje.
"Destabilizacija" Tajvanskog tjesnaca "imala bi dramatične posljedice za svaku zemlju na svijetu" i "za cjelokupnu svjetsku privredu", rekla je Baerbock. „Šokirajući efekti“, kako je istaknula, ako sukob eskalira, značajno bi pogodili i Kinu i Njemačku kao trgovačke nacije.
Ljudska prava u Kini se "sve više ograničavaju"
Kada je u pitanju gospodarska suradnja između Njemačke i Kine, Baerbock tu još uvijek vidi veliki potencijal, na primjer u širenju upotrebe zelene tehnologije ili u zajedničkoj borbi protiv klimatske krize. No, ona je također upozorila: "Njemačka pravna država omogućava poštene uvjete za kineske tvrtke". I istaknula da to mora biti obostrano i utemeljeno na reciprocitetu. „Jednake šanse" su preduvjet za poštenu razmjenu i konkurenciju, naglasila je njemačka šefica diplomacije.
Nakon gospodarskih aspekata Baerbock je prešla na temu ljudskih prava. Ona je upozorila da se u poslovanju i u tvrtkama moraju poštovati međunarodni standardi. “Tamo gdje firme na štetu ljudskih prava ostvaruju prednosti, nema fer konkurencije”, naglasila je ona.
Budući da je poštivanje ljudskih prava također "u našem gospodarskom interesu", savezna vlada je zabrinuta zato što se u Kini "sve više smanjuje pravni prostor za djelovanje civilnog društva" i "ljudska prava se sve više ograničavaju", rekla je ministrica.
U tom kontekstu ona je ukazala na Izvještaj o položaju muslimanske manjine Ujgura u kineskoj provinciji Xinjiang, koji je početkom rujna predstavila tadašnja povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet. U tom izvještaju je Bachelet optužila Kinu za ozbiljna kršenja ljudskih prava, u koja spadaju mučenje, diskriminacija i zlostavljanje.
Kina je do sada stalno negirala navode o kršenju ljudskih prava i bila izričito protiv miješanja u njena, kako smatra, unutarnjopolitička pitanja. A nakon razgovora s Baerbock njezin kineski kolega Qin Gang je naglasio: "Ono što Kini najmanje treba je učitelj sa Zapada." Svaka zemlja, kako je rekao, ima svoje zadatosti i kulturno-povijesnu pozadinu, ne postoje "jedinstveni standardi u svijetu".
Osvrćući se na provinciju Xinjiang, Qin Gang je rekao da je tamo riječ o borbi protiv radikalizma i separatizma. U međuvremenu je, kako je dodao, situacija tamo "stabilna" i ljudi tamo vode "sretan život".
fš/be/tagesschau.de
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu