Bundestag mijenja Ustav radi zaštite Saveznog ustavnog suda

Unošenje dodatnih odredbi o Saveznom ustavnom sudu u njemački Ustav (Temeljni zakon) predložili su zajednički SPD, Zeleni, stranke Unije (CDU/CSU) i FDP, a prijedlog reformi su podržali i zastupnici Ljevice. Za usvajanje ustavnih promjena bila je potrebna dvotrećinska većina. Reforme je ovoga četvrtka (19.12.) u Bundestagu podržalo 600 od 733 zastupnika. Protiv su glasali zastupnici Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahra Wagenknecht (BSW). U petak (20.12.) bi se o tome trebao izjasniti i Bundesrat. Njegova suglasnost smatra se sigurnom.

Što će se mijenjati u Ustavu?

U Ustav ulaze odredbe kojima se propisuju dvanaestogodišnji mandat sudaca, isključenje mogućnosti ponovnog izbora te dobna granica od 68 godina. Ta su pitanja dosad bile regulirana Zakonom o Saveznom ustavnom sudu, koji se može lakše mijenjati, jer je za to potrebna obična većina. Za promjenu Ustava je nužna dvotrećinska većina.

Ustavom će također biti propisano da se Savezni ustavni sud sastoji od 16 sudaca i dva vijeća. Kako bi se izbjegla moguća blokada suda zbog neizbora sudaca, u Ustav će sadržavati i pravilo da sudac nastavlja obavljati svoje dužnosti sve do izbora njegovog nasljednika.

Osim toga, ustavnim promjenama želi se učvrstiti autonomija suda u donošenju poslovnika, što znači da će suci sami odlučivati o redoslijedu obrade predmeta. Time se želi spriječiti da političari odgađaju određene odluke suda.

Što je s izborom 16 sudaca?

Sada polovicu sudaca bira Bundestag, a drugu polovicu Bundesrat. To bi načelno trebalo ostati nepromijenjeno. Za izbor je potrebna dvotrećinska većina, što je dosad osiguravalo imenovanje umjerenih pravnih stručnjaka.

Kako bi se spriječilo da u budućnosti, uz promijenjene odnose moći, manjinska blokada ometa izbor sudaca, SPD, CDU/CSU, Zeleni i FDP dogovorili su tzv. zamjenski mehanizam izbora.

Konkretno: ako se ne postigne dvotrećinska većina za nekog kandidata, pravo izbora može se prenijeti s Bundestaga na Bundesrat i obrnuto, ovisno u kojem od njih nije bilo većine.

AfD kritizira reforme

U raspravi u Bundestagu savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) je podsjetila na iskustva Vajmarske republike. Razlog za neuspjeh tadašnje demokracije je i u propustima da se „pokrenu nužni koraci" kako bi se „zaštitilo i obranilo demokraciju", rekla je Faeser.

Zastupnici AfD-a i BSW-a nisu podržali reforme. Prvenstveno su kritizirali zamjenski mehanizam izbora tvrdeći da će u slučaju blokade u Bundestagu Bundesrat moći birati veći broj sudaca. Fabian Jacobi (AfD) je rekao da druge stranke u prvom redu žele podijeliti utjecaj na Savezni ustavni sud između sebe. Zato se želi uvesti prebacivanje izbora sudaca iz Bundestaga u Bundesrat jer tamo AfD zasad nije zastupljen, rekao je Jacobi.

Zašto se ova reforma pokreće sada?

Jacobi je djelomično u pravu. Neposredni razlog za ove reforme je stvarno Alternativa za Njemačku (AfD). Ta stranka je pod nadzorom Ureda za zaštitu ustavnog poretka zbog sumnje za desni ekstremizam. Jačanje AfD-a na pokrajinskim izborima na istoku Njemačke i u anketama izazvalo je zabrinutost političara drugih stranaka zbog mogućih scenarija poput onih koji su se dogodili u Mađarskoj i Poljskoj.

Naime, nacionalno-konzervativna stranka PiS, koja je u Poljskoj bila na vlasti od 2015. do 2023., izmijenila je pravosudni sustav i time je, prema mišljenju stručnjaka, ograničila podjelu vlasti. Na primjer, omogućeno je nadziranje i sankcioniranje sudaca. Nova vlada premijera Donalda Tuska pokušava poništiti te mjere koje je kritizirala i Europska unija.

U Mađarskoj je pak premijer Viktor Orban optužen za ograničavanje neovisnosti pravosuđa.

"Sprječavamo scenarije iz istočne Europe, poput stvaranja novih sudskih vijeća ili snižavanja dobne granice za suce kako bi se otvorila mjesta za političke pristaše", istaknuo je Johannes Fechner iz SPD-a u raspravi u Bundestagu.