Kako funkcionira platna kartica za tražitelje azila?
24. veljače 2024Početkom prosinca 2023., gradić Greiz u pokrajini Thüringen među prvima je u Njemačkoj uveo kontroverznu karticu za plaćanje za tražitelje azila. Ako razgovarate s okružnom upraviteljicom Martinom Schweinsburg iz konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), to je do sada prošlo uspješno. Prema njezinim riječima, to je uglavnom zato što je taj sustav pomogao u smanjenju napetosti u ovom malom istočnonjemačkom gradu.
Schweinsburg smatra da su neke situacije sa strancima dovele do napetih situacija: "Ako u supermarketu kupite hranu za 20 eura, pa odmotate debeli bunt novčanica i onda izvučete onu od sto eura, onda to ne ostavlja dobar dojam", rekla je Schweinsburg za DW. „Ja sam željela ovdje unijeti mir", kaže ona.
Ako je to istina, to je samo popratni efekt. Izvorno je naime iza ideje o uvođenju kartica bilo nešto drugo: one su trebale spriječiti da se državna socijalna pomoć šalje obiteljima u inozemstvu ili da tim novcem budu plaćani krijumčari.
Ove godine sustav će vjerojatno biti uveden u nekom obliku u svim saveznim zemljama u Njemačkoj. Hamburg je prva njemačka savezna zemlja koja je objavila da već izdaje karticu. Druge savezne zemlje također žele ubrzati uvođenje kartica, među njima je Bavarska.
Razgovara se o različitim verzijama. Model u Greizu je jednostavan: tražiteljima azila isplaćuje se većina mjesečnih beneficija od 496 eura na posebnoj kartici s čipom. Ostatak dobivaju u gotovini - oko 100 eura ovisno o kome se radi.
U Greizu živi 730 tražitelja azila. Njih oko 200 trenutno dobiva novac na kartici, a očekuje se da će i ostali početi dobivati novac tako od početka ožujka.
Kartice u svijetu gotovine
Kartica se može koristiti u svim trgovinama koje prihvaćaju plaćanje kreditnom karticom Mastercard. Međutim, samo u trgovinama unutar područja poštanskog broja Greiza. I ne može se koristiti za online-narudžbe. Ovo je dobro za velike supermarkete, ali ne i za male trgovine mješovitom robom.
Greiz, kao i Njemačka općenito, nije osobito prijateljski raspoložena prema kreditnim karticama. U kafićima i štandovima brze hrane gotovo svugdje se prima samo gotovina. Nijedna od trgovina s proizvodima iz Azije ili Bliskog istoka koje je DW posjetio u središtu Greiza nije prihvaćala kartično plaćanje. Vlasnik jedne arapske trgovine rekao je da želi kupiti spravu za kartice samo zbog nove platne mogućnosti za azilante. "To je loše za mene", kaže Ibrahim (ime promijenjeno) za DW. "Prodajem dosta arapskih proizvoda. Primijetio sam da neki ljudi kupuju samo neophodne stvari poput kruha. Ljudi nisu sretni", kaže on.
Okružna upraviteljica Schweinsburg naglašava da je samo jednom čula kritike: "Jedna žena se požalila da više ne može otplaćivati svoje kredite. Na to su moji zaposlenici kratko i jasno rekli da je novac tu za financiranje životnih troškova u Njemačkoj, a ne za kredite kod kuće. Progutala je i prihvatila to."
Stvarni cilj platne kartice je obuzdavanje migracija u cjelini - čak i ako se to rijetko izgovara naglas. Postoje znakovi da ova kartica ima neposredan utjecaj u tom pogledu. Prema riječima upraviteljice Schweinsburg, 15 osoba ili tri obitelji "iz bivše Jugoslavije" odbilo je karticu i odmah napustilo zemlju. "Ali kad odu, jednostavno odu i ne kažu zašto. Zato se ne može statistički dokazati da odlaze zbog platne kartice", kaže ona.
Prednosti veće od nedostataka
Iako je novi sustav povezan s neugodnostima za tražitelje azila, neki od volontera smatraju da je to općenito dobra stvar. Volonteri koje je DW posjetio u prodavaonici odjeće za migrante opisali su međutim sustav kao "diskriminirajući". No, vidjeli su i prednosti: primijetili su da obitelji mogu bolje upravljati svojim novcem.
Gradski vijećnik Holger Steiniger iz Lijeve stranke glasao je za uvođenje ovog sustava, iako je njegova stranka službeno protiv platnih kartica na nacionalnoj razini. "Po mom mišljenju, prednosti su veće od nedostataka", rekao je on za DW. Treba samo pogledati, kaže on, kakvo je raspoloženje među stanovništvom.
Ono što ovaj zastupnik misli pod "raspoloženjem" ima mnogo veze s izbornim rezultatima. Na posljednjim saveznim izborima 2021. godine 29 posto glasača Greiza glasalo je za antimigrantsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD) - čime su socijaldemokrati (SPD) lako potisnuti na drugo mjesto s 22 posto osvojenih glasova.
„S ovakvom platnom karticom mogu opovrgnuti mnoge neistine ili lažne vijesti", kaže Steiniger. „Ljudi je mogu koristiti za kupnju, ali ne mogu podizati gotovinu. Nemaju načina da plate nijednom krijumčaru", kaže on. Ova posljednje mu je postala važno. Pogotovo kada razgovara s lokalnim stanovništvom koje je uvjereno da će novac odmah biti poslan u inozemstvo - iako za to nema jasnih dokaza.
Steigner također kaže da je sustav eliminirao mnoge birokratske i sigurnosne probleme za lokalne vlasti. Ranije je sva gotovina morala biti dostupna na početku mjeseca.
Jedina stvar koju Steiniger kritizira je ograničenje na područje poštanskih brojeva. To znači da se tražitelji azila mogu manje slobodno kretati. “Drago nam je da je ukinut uvjet prebivališta, a kroz iskaznicu ga na neki način ponovno uvodimo na mala vrata”, kaže on. "Mogućnosti za kupovinu u okrugu Greiz nisu nužno najbolje. To je pomalo problem", smatra on.
Strah od iznošenja kritike naglas
Ali drugi nisu toliko zadovoljni novom mjerom i očitim entuzijazmom u njemačkim političkim redovima. To se također odnosi i na Petera Lückmanna, predsjednika organizacije za pomoć izbjeglicama Aufandhalt u susjednom gradu Gera. Prema Lückmannovom mišljenju, tražitelji azila kojima on pomaže su nezadovoljni propisima, ali se o tome ne usuđuju govoriti.
"Ne možemo pronaći nikoga tko ima hrabrosti jer su mišljenja kritična", rekao je Lückmann za DW. Jednostavno se plaše, kaže on, da će izaći na vidjelo tko je izrazio kritiku. "Onda vlasti imaju manevarski prostor da im život učine još težim."
Od tražitelja azila je čuo da se platna kartica može koristiti samo ograničeno. Ne može se koristiti svugdje jer je praktički kreditna kartica, kaže on. U Njemačkoj, ako trgovine nude kartično plaćanje, to ne znači automatski da se prihvaća i plaćanje kreditnom karticom. „Kada bi kartica bila takva da je možete koristiti svugdje kao običnu bankovnu karticu – u kafiću, kod frizera – onda bi to bila priča koju biste svakako trebali isprobati“, kaže Lückmann.
Veći je problem što postoji dobar razlog zašto tražitelji azila šalju novac u inozemstvo. Mnogi od ljudi koje Lückmann savjetuje zaista šalju novac kući - "kako bi njihove obitelji mogle preživjeti u zemljama podrijetla", kaže on.