Njemačka gura pregovore Srbije i Kosova

Osim redovitih izjava o poboljšanju gospodarskih i političkih odnosa, o državljanima obaju zemalja koji žive i rade u Njemačkoj i koji služe kao "most između domovine i Njemačke" u središtu zanimanja je ipak prije svega bio nastavak zamrznutih pregovora Srbije i Kosova čiji intenzitet je na najnižoj razini otkako je 2013. potpisan Briselski sporazum. Posebni sastanak između Vučića i Kurtija u srijedu navečer, koji se održao uz prisustvo posebnog izaslanika Europske unije za pregovore između Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka, daje dodatnu težinu prethodnim susretima toga dana u kancelarskom uredu.

Nije više fatamorgana?

Olafu Scholzu je očito stalo do toga da se faza pojačanog bavljenja Njemačke zapadnim Balkanom nastavi i za vrijeme njegovog šefovanja kancelarskim uredom. "Zemljama zapadnog Balkana je mjesto u Europskoj uniji: to nije isprazno obećanje to nije floskula", rekao je Scholz. Vučić će nešto kasnije na zajedničkoj konferenciji za tisak reći kako mu je kancelar rekao kako ta perspektiva "nije fatamorgana, nije iluzija" nego nešto što će se "zaista i dogoditi".

Scholz je važnost sporazuma pokušao objasniti metodom mrkve i batine: od dogovora između Srbije i Kosova će profitirati žitelji obje zemlje, posebno mlađi. Jer, kako je rekao njemački kancelar, sporazum će donijeti stabilnost investicije i blagostanje. To je mrkva.

Batina se, barem za Srbiju, skriva u jednom važnom aspektu kojeg je njemačka strana svih prijašnjih godina spominjala u sporednim rečenicama ali ipak prilično nedvosmisleno: konačni sporazum će morati sadržavati i priznanje Kosova. Danas je to po prvi put potpuno otvoreno izgovorio i jedan predsjednik njemačke vlade. On je nakon razgovora s kosovskim premijerom Kurtijem rekao kako zamišlja normalizaciju odnosa dvije države.

Priznanje Kosova kao uvjet za postizanje sporazuma a time i ulaska u EU

"To će funkcionirati samo kroz konkretne sporazume koje postignu dvije zemlje. Tu su mnogi detalji ali naravno da u to spada to što je Njemačka već odavno učinila a to je priznanje Kosova", rekao je Scholz.

Nekoliko sati kasnije nakon razgovora s Vučićem, Scholz je izbjegao spominjanje priznanja nego je govorio o "sveobuhvatnom sporazumu" čije postizanje će zahtijevati "mnogo hrabrosti i odlučnosti". Vučić je nakon toga dao naznačiti da Srbija ne bi trebala biti ta koja će morati jedina "progutati knedlu" na putu do konačnog "sveobuhvatnog sporazuma".

"Vjerujem da ćemo imati snage doći do određenog napretka u pregovorima iako neće biti lako. Dati ćemo sve od sebe da pronađemo kompromisno rješenje", rekao je srbijanski predsjednik. Njemački mediji su doduše ovu konstataciju okarakterizirali kao "približavanje Kosovu" no za one koji prate ove pregovore ova izjava nije nova i ne navodi na ushićenje. Scholz je obećao da će Njemačka podržati nastavak pregovora između Srbije i Kosova. Izjava koju već i današnji berlinski program potvrđuje.

EU, ali kandidati moraju biti jedinstveni

Tema rata u Ukrajini, nasuprot očekivanjima, je spomenuta relativno kratko. No unatoč tome je Scholz i ovu temu povezao s izgledima za članstvo u EU. "Sada Europska unija kao i kandidati za članstvo moraju djelovati zajednički", rekao je Scholz.

On se suzdržao kritike zbog srpskog odbijanja sankcija Rusiji te smatra da se višestrukom osudom ruske agresije Beograd jasno opredijelio. "Srbija je vrlo jasno stala na stranu Europe optužujući agresiju", rekao je Scholz.

Zapadni Balkan i dalje na oku

Scholz je Vučiću, kako je rekao, izrazio svoju zabrinutost "secesionističkim tendencijama" u Bosni i Hercegovini čime je u razgovor uveo drugi najveći sigurnosni aspekt kada je zapadni Balkan u pitanju.

Srbijanski predsjednik u četvrtak prije podne posjet nastavlja razgovorom s ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock nakon čega odlazi u Beograd gdje mu u goste dolazi njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht, što također pokazuje aktualnu njemačku sveprisutnost na Balkanu.

Njemački kancelar je sa svoje strane najavom skorašnjeg posjeta Beogradu i Prištini te organizacijom nove konferencije o zapadnom Balkanu u sklopu Berlinskog procesa, koja bi se trebala održati na jesen, dao do znanja da Berlin ovaj dio Europe i dalje namjerava držati na oku.

Vučić je inaöe na početku konferencije za tisak podsjetio na to koliko je puta bio gost na tom istom mjestu za vrijeme vladavine Angele Merkel. Možda se moglo u tome osjetiti i nešto sjete. No svojim dosadašnjim aktivnostima na Balkanu, nova njemačka vlada ne daje prostora onima koji bi trebali žaliti za vremenima kada je njemačkom politikom upravljala Angela Merkel.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu