Njemačka: Europski ekonomski bolesnik?

Raspoloženje među vodećim ljudima njemačke privrede se tijekom kolovoza dodatno pogoršalo – posljednji put je tako loše bilo u listopadu 2022. Kako je objavio minhenski ifo-Institut, indeks poslovne klime je opao sa 87,4 bodova (izmjerenih u srpnju) na 85,7 u osmom mjesecu ove godine. To je četvrti uzastopni pad, tvrdi ifo, na temelju svoje ankete o aktualnom raspoloženju u njemačkoj privredi, u okviru koje ispituje oko 9.000 vodećih osoba u njemačkim poduzećima.

Anketa je osim toga pokazala da ispitane osobe aktualno poslovanje svojih kompanija ocjenjuju dosta niskim ocjenama, kakve nisu zabilježene još od kolovoza 2020. Skepsa vlada i po pitanju njihovih očekivanja za budućnost.

Slabosti njemačke industrije

U prerađivačkom sektoru je indeks ifo-Instituta o projekcijama budućeg poslovanja po prvi put od listopada 2020. bio negativan. Poduzeća se žale na sve manje novih narudžbi, odnosno novih poslova koje će realizirati u idućem razdoblju. Poslovna klima se osjetno „hladi" i u uslužnom sektoru. „Slabost industrije prema dolje vuče i sektor transporta i logistike", kazao je Clemens Fuest, predsjednik ifo-Instituta. Negativan razvoj bilježi i građevinska branša.

„Novi pad ifo indeksa poslovne klime je poput udarca u trbušnu šupljinu", kaže Thomas Gitzel, glavni ekonomist VP Banke. Višak narudžbi koji je industrija skupila tijekom pandemije koronavirusa u međuvremenu je odrađen, a privatna domaćinstva su zbog inflacije i dalje prisiljena štedjeti novac, dodaje on: "Ako sad ne možemo očekivati nove impulse ni od industrije, a ni od privatnih kućanstava, to bi moglo značiti da će se njemačka privreda i dalje nalaziti u problemima."

Sve više toga ide u prilog tezi da je stagnacija gospodarske aktivnosti tijekom proljeća ove godine „bio samo predah prije povratka u recesiju", naglašava analitičar Elmar Völker iz Landesbank Baden-Württemberg. "Četvrtim uzastopnim padom ifo-indeksa poslovne klime šalje se dosta jasan signal recesije", izjavio je glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer. U drugom polugodištu 2023. on očekuje konjunkturni pad u Njemačkoj.

Stagnacija u drugom kvartalu

Njemačka privreda je koncem 2022. i početkom 2023. zabilježila pad, čime je ušla u tehničku recesiju - u proljeće je stagnirala. Podaci Saveznog ureda za statistiku upravo su potvrdili tu stagnaciju u drugom kvartalu tekuće godine. Loš konjunkturni razvoj nakon dva lagana minusa u posljednjem kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine tako je donekle stabiliziran, ali stručnjaci naglašavaju kako je izostalo tradicionalno proljetno „oživljavanje" poslovnih aktivnosti, te dodaju kako su konjunkturne prognoze za iduće mjesece i dalje dosta slabašne.

Bundesbanka (Središnja banka) polazi od toga da bi i u aktualnom ljetnom kvartalu konjunkturni razvoj mogao biti na istoj razini kao u proljetnim mjesecima, znači da on stagnira. Brojni analitičari za kompletnu 2023. pak prognoziraju pad BDP-a u Njemačkoj. Državna banka KfW primjerice očekuje minus od 0,4%.

Kako je službeno potvrđeno, konzum se u proljetnom kvartalu donekle oporavio, dobra vijest je da više ne opada. Usprkos visokoj stopi inflacije, izdaci njemačkih kućanstava su ostali na razini iz prvog kvartala 2023. No, istovremeno je izvoz iz Njemačke opao za 1,1 posto. Uvoz pak stagnira.

Je li Njemačka „bolesna"?

U svom nedavnom izdanju se britanski „Economist" na svojoj naslovnici zapitao „je li Njemačka opet bolesnik Europe?" Utjecajni poslovni list je naime već jednom, prije dvadesetak godina, upravo tako opisao situaciju u Saveznoj Republici.

„Njemačka nije bolesnik Europe, ona je samo imala zlatno privredno prošlo desetljeće, a danas globalno više nije jako konkurentna", kaže Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja. I dodaje da bi Njemačka itekako mogla postati „bolesnik Europe" ako sada pametno ne iskoristi svoje kapacitete kako bi ostvarila napredak po pitanju ekološke, digitalne i privredne transformacije, napominje ovaj stručnjak.

Fratzscher od savezne vlade zahtijeva usvajanje transformacijskog programa s tri elementa: „Reduciranje birokracije i regulacije s masivnim investicijama u izvrsnu infrastrukturu, državne investicije u inovacije, istraživanje i obrazovanje, te jačanje socijalnih sustava kako bi Njemačka mogla bolje koristiti svoje potencijale i tako stvorila socijalnu klimu u kojoj su promjene prihvatljive."

Njemačka je "kočničar"

„Naša zemlja više nije lokomotiva rasta, već kočničar, i to kao najveća nacionalna ekonomija Europe", kaže predsjednik DIHK (Njemačka industrijska i trgovinska komora) Peter Adrian. On uočava cijeli niz fundamentalnih problema: visoke cijene energije, sve veći problem s nestašicom stručne radne snage, manjkavu infrastrukturu. „Dobra stvar pritom: te probleme se može riješiti. Vrijeme je da se s tim krene", kaže Adrian. Kao mjere predlaže smanjenje birokracije, te ubrzavanje postupaka za odobravanje poslova, odnosno investicija.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

ARD/tagesschau.de (ms)