Njemačka borba protiv ruskih laži

Njemački kancelar Olaf Scholz ispred turbine. Slika je to koja je nedavno izazvala dosta kritike i zlobnih komentara. Početkom kolovoza Olaf Scholz je posjetio Siemensovu tvornicu u Mülheimu an der Ruhru i demonstrativno pozirao pokraj onog dijela plinske turbine koji je Rusiji navodno prijeko potreban kako bi plin ponovno mogao teći plinovodom Sjeverni tok 1 punim kapacitetom. Gazprom je naime ustvrdio da nema potrebnih dokumenata iz Njemačke za transport turbine u Rusiju.

"Očito je da ništa, baš ništa ne stoji na putu daljnjem transportu ove turbine i njenoj instalaciji u Rusiji", naglasio je Scholz. "Može se otpremiti i koristiti u svakom trenutku. Za smanjenje opskrbe plinom preko Sjevernog toka 1 i neispunjavanje ugovora o opskrbi plinom nema nikakvih tehničkih razloga", rekao je kancelar.

Mnogima je Scholzovo pojavljivanje ispred plinske turbine djelovalo je kao prilično bespomoćna provjera činjenica pred poplavom ruske propagande i dezinformacija. Do sada je njemačkoj vladi očito bilo teško boriti se protiv laži Moskve. No sada se najavljuje promjena.

Očekuje se više propagande Kremlja

Sigurnosne službe pretpostavljaju da će se propaganda Kremlja u sljedećim mjesecima još pojačati, a da će se fokus pomaknuti: s rata u Ukrajini na nadolazeću energetsku krizu i njene posljedice za stanovništvo. Moskovski propagandisti, i državni i nedržavni, oslanjaju se na neke već postojeće narative, poput onog da ekonomske sankcije više štete Zapadu nego Rusiji. Ili da su zapadne sankcije odgovorne za nestašicu hrane u siromašnim regijama svijeta, posebno u Africi.

Stoga je, smatraju stručnjaci Njemačkog ministarstva unutarnjih poslova, potrebno preventivno senzibilizirati stanovništvo za ciljane napade na činjenice i realnost. Istodobno se mora jačati medijska kompetencija kako bi ljudi mogli prepoznavati neistine i ciljane manipulacije.

Do sada je, međutim, često nedostajalo znanstvenih saznanja o tome koje se laži i poluistine ukorijene u društvu, kako dezinformacije djeluju i na čije mišljenje dugoročno utječu.

Prije nekoliko godina, kada je postalo jasno da Moskva tajnim aktivnostima pokušava utjecati na demokratske procese, savezna vlada je uspostavila radnu skupinu pod nazivom Hybrid. Tamo nekoliko ministarstava i tijela redovito razmjenjuju mišljenja o takozvanim "hibridnim prijetnjama". Uključeni su kancelar, Savezno ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo vanjskih poslova, kao i Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) i Savezna obavještajna služba (BND).

Stručnjaci nastoje prepoznati takve "aktivne mjere", kako se ciljane laži nazivaju, u ranoj fazi, prije svega praćenjem interneta i medija, te razviti protumjere. Radna skupina Hybrid do sada je uglavnom izrađivala povjerljive izvještaje o stanju i analize za Vladu koji nisu bili dostupni javnosti.

Primjerice, BND je istraživao ruske pokušaje utjecaja na prošle predsjedničke izbore u Francuskoj, a pratit će takve aktivnosti i u vezi s  predstojećim parlamentarnim izborima u Švedskoj u rujnu.

Brže otkrivanje opasnosti

No to se sada promijenilo. Ured za zaštitu Ustava odnedavno na svojim stranicama pod naslovom "Zajedno protiv dezinformacija" javno informira o mjerama savezne vlade. Vlasti bi ubuduće trebale imati aktivniju ulogu u dekonstrukciji izmišljotina i jačanju otpornosti društva bržim pojašnjenjima ili upozorenjima u slučaju određenih incidenata ili identificiranih propagandista.

Osim toga će se pokrenuti projekti na razini EU-a, koji uključuju i podršku akterima civilnog društva, kao što su primjerice ruski novinari u egzilu. Isto tako, ruskim pokušajima obmane i laži treba se u budućnosti jasnije suprotstaviti na diplomatskoj razini.

Stajalište njemačke vlade trebalo bi, prema ovoj strategiji, razjasniti i u inozemstvu, kako se ne bi Kremlju prepustio primat u tumačenju određenih događaja. Diplomatsko bi se osoblje u budućnosti trebalo jače pozicionirati i uključiti u javne diskurse. Tamo gdje je prije bila tišina, sada bi trebalo biti više suprotstavljanje dezinformacijama.

Zabrana emitiranja ruskog propagandnog kanala Russia Today (RT) u EU - koja nije nesporna – pokazala se za sada samo djelomično uspješnom. Njihovi sadržaj su u Njemačkoj i dalje dostupni putem interneta. Stoga su unutar službi sve glasnije poziva na oštriju, ciljanu akciju protiv propagande Kremlja i ukazuje na mogućnost kaznenog progona.

Zasad nesklon procesuiranju

Početkom kolovoza u Hamburgu je uhićen 31-godišnji Nijemac za kojeg se tvrdi da je propagandom na društvenim mrežama podržavao ruski agresorski rat protiv Ukrajine. Optužuje ga se da je raširio simbol Z i pozirao na fotografiji s jurišnom puškom. Prema navodima istražitelja, radi se o kaznenom djelu: odobravanje kaznenog djela prema odredbama međunarodnog kaznenog prava.

"Prema dosadašnjim rezultatima istrage, optuženi je bio odgovoran za Telegram kanal 'Druga Njemačka', koji je sebe vidio kao prorusku nacional-boljševičku platformu na kojoj su se otvoreno izražavale simpatije prema agresorskom ratu protiv Ukrajine koji je poticala Rusija,” navodi državno odvjetništvo.

Do sada su vlasti bile vrlo suzdržane u procesuiranju onih koji podržavaju rat. Stoga bi ovaj slučaj sada mogao postati presedan. Uhićenom prijeti kazna do tri godine zatvora ako bude proglašen krivim.

Florian Fade (WDR)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu