Njemacka policija želi zadržati korak u borbi protiv kriminalaca na internetu

Svjetska racunalska mreža pruža mnogo mogucnosti i te mogucnosti su vec odavno otkrili ne samo kriminalci nego i oni koji su uvidjeli da se preko interneta brzo i lako može zaraditi novac. Kriminal na internetu seže od provala - u druga racunala pa do prevara i objesnog uništavanja tudih podataka pisanjem i širenjem virusa. Na nedavnom redovitom jesenskom sastanku Saveznog kriminalistickog ureda stoga i policija traži podesna i sredstva i ovlasti da se bori protiv tog "virtualnog" kriminala. Izvještava Walther Krauss: "Radi se o tome da se u toj mjeri poboljšaju okviri za kazneni progon i za prevenciju da barem koliko-toliko ostanemo na istoj razini sa pociniocima koji raspolažu najnovijom komunikacijske i informacijskom tehnologijiom." objašnjava Urlich Kersten, predsjednik Saveznog kriminalistickog ureda. Obzirom da samo racunala Telekoma svakog dana navaljuje na desetke "provalnika", policija traži da i bez povoda "krstari" internetom ali i da dobije podatke od poslužitelja mobilne telefonije o korisnicima i sa kim su razgovarali. Walter Makindler iz ministarstva unutrašnjih poslova Bavarske:

"Situacija se promijenila. Danas je zlocin postao globalan i obzirom da su upravo mreže internacionalne, ne vidim druge mogucnosti nego da se provideri obavežu dulje cuvati podatke o korisnicima - naravno anonimno dok, pod odredenim okolnostima, ne dobijemo sudski nalog da interveniramo i da istražimo." Sada se takvi podaci o telefonskim pozivima cuvaju 6 mjeseci, policija traži barem godinu dana. Iako se može razumjeti želja da se pod svaku cijenu ude u trag onima koji na primjer spolno zloupotrebljavaju djecu i povrh toga još šire fotografije o svom nedjelu putem interneta ili - kao što je poznato - da raspletu mrežu koju su isplele teroristicke organizacije ciji clanovi koriste i na tucete mobitela kako bi im se što teže ušlo u trag - ipak ostaje gorak okus u tim željama, ne vode li ti zahtjevi u apsolutnu kontrolu i obicnih gradana. Povjerenik za zaštitu povjerljivosti osobnih podataka Brandenburga, Alexander Dix misli da mora postojati granica koja se ne smije prijeci: "Istražni organi vec godinama pokušavaju privoljeti zakonodavca da se evidentiraju baš svo kolanje informacijama u mrežama. Mislim da bi to bio fatalan korak koji bi prekoracio i granicu koja je propisana Ustavom." No strucnjake za sigurnost brine i još jedan scenario koji je do sada bio cesta tema filmova - ali koji se još nije dogodio: da teroristi samo putem racunala napadnu neko osjetljivo cvorište ili postrojenje: elektroopskrbu ili plinovod, elektranu ili rafineriju i da ciljanim kompjuterskim naredbama proizvodnom procesu dovedu postrojenje do uništavanja. "Koliko nam je do sada poznato, još se nije dogodio takav ciljani napad neke teroristicke organizacije na neku kriticni dio infrastrukture."

izjavio je Ulrich Kersten. Bez obzira koliko to složen zadatak bio cak i za najiskusnije "hackere", niti jedan strucnjak za racunala nece staviti ruku u vatru da se to nikad niti ne može dogoditi. Ipak, "obican" kriminal u Internetu i dalje buja i nitko ne smije vjerovati da je njegovo racunalo - bez adekvatnih programa i sustava zaštite - sigurno od napada sa svjetske mreže sve dok je na nju spojeno.