Njemačko-izraelski odnosi 'lošiji nego ikada prije'?

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert ponosno je objavio termine savezne kancelarke Angele Merkel za ovaj tjedan. Kao povijesnu premijeru označio je odlazak kancelarke i 16 ministara, dakle skoro cijelog kabineta, u Jeruzalem, gdje u ponedjeljak (24.2.) počinju dvodnevne 5. njemačko-izraelske konzultacije na razini vlada. Središnje teme su znanstvena suradnja i pripreme svečanosti povodom 50. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Njemačke i Izraela. Predviđeni su i razgovori Angele Merkel s njezinim izraelskim kolegom Benjaminom Netanjahuom (naslovna fotografija), kao i susret s izraelskim predsjednikom Shimonom Peresom koji će joj tom prilikom dodijeliti najviši izraelski orden.

Odnosi u krizi

Mada najava posjeta sugerira harmoniju, odnosi dviju država nisu dobri. Nedavno je izraelski list Haaretz objavio tekst u kojem se ocjenjuje da su, dapače, lošiji nego ikada prije. List se pri tome pozvao na pisanje njemačkog tjednika Der Spiegel koji je izvjestio o ogromnim razlikama u mišljenju između Merkel i Netanjahua, koji su se navodno tijekom telefonskog razgovora derali jedno na drugo.

Berlin kritizira gradnju židovskih naselja na palestinskim područjima i smatra ju preprekom za mir. Izrael pak ustraje u širenju naselja u Istočnom Jeruzaelmu i okupiranom Zapadnom Jordanu. To u skoro cijeloj Europi nailazi na kritike. Spor oko politike naseljavanja prošle je godine doveo do izbijanja teške krize u odnosima na relaciji Izrael - EU. U srpnju je Bruxelles objavio detalje programa za poticanje znanosti i istraživanja "Horizont 2020". U njemu se izričito određuje da se sredstva neće davati za izraelske projekte na okupiranim područjima. Tek u studenome je postignut nategnuti kompromis. Njime je Izraelu dopušteno sudjelovanje u programu, bez da je morao izričito priznati ilegalni karakter spornih naselja. Istovremeno je obećao da europski novac neće odlaziti u izraelske znanstvene ustanove na okupiranim područjima.

A onda je u siječnju ove godine njemačka vlada iznenadila Izrael najavom da će ta europska pravila vrijediti i za bilateralnu znanstvenu suradnju, kao i za subvencioniranje privatnih tvrtki. I one će se ubuduće morati obvezati da će njemački novac trošiti samo za projekte koji se provode unutar međunarodno priznatih izraelskih granica.

Bojkotiranje Izraela

Sve to je uznemirilo Izrael. Vlada u Jeruzalemu se pribojava međunarodnog bojkota koji bi narušio ugled države i naštetio domaćem gospodarstvu. Prve naznake su već sada vidljive. Tako je najveća danska banka Danske Bank prekinula poslovne odnose s izraelskom bankom Hapoalim. Danci su svoju odluku obrazložili time da Hapoalim financira izgradnju naselja u okupiranim područjima i time krši međunarodno pravo.

I palestinska kampanja koja propagira bojkot Izraela bilježi prve uspjehe. Ona se u prvom redu obraća znanstvenicima i umjetnicima. Njezin poziv su već slijedili kanadska autorica Naomi Klein, književnica Alice Walker i osnivač Pink Floyda Roger Waters. Svi oni su odbili nastupiti u Izraelu.

Možda je taj strah od međunarodne izolacije bio i uzrok burnih reakcija u izraelskom parlamentu za vrijeme govora predsjednika Europskog parlamenta, njemačkog socijaldemokrata Martina Schulza. On je kritizirao nepravednu raspodjelu vodenih resursa između Izraela i palestinskih područja i time izazvao oštre prosvjede izraelskih političara. Ministar gospodarstva Naftali Bennett predbacio je Schulzu da širi laži i napustio parlament zajedno sa članovima svoje stranke.

Bennett je tražio ispriku, no na kraju se pomirio sa Schulzom za posjeta Bruxellesu prošli tjedan. Dakle, u zadnji čas prije početka njemačko-izraelskih konzultacija. No temeljne razlike u mišljenjima o politici naseljavanja vjerojatno neće biti uklonjene ni na ovom sastanku.