Nizozemska - europski uzorni đak?

Nizozemska, zemlja suosnivačica Europske ekonomske zajednice (EEZ), ujedno je i zemlja u kojoj sve cvate: stabilan gospodarski rast pri uravnoteženom proračunu i niskoj stopi nezaposlenosti, a poznata je i po svojoj liberalnoj društvenoj klimi. U toj zemlji se ove srijede (15.3.) održavaju izbori i upravo u u njoj desni populisti imaju dobre šanse da postanu najjača stranka. Zbog čega je to tako?

U današnjem globaliziranom svijetu društveni, politički i gospodarski problemi postaju sve kompleksniji. Mnogi ljudi se osjećaju preopterećeni time. Tu se krije velika šansa za populiste. U Nizozemskoj je Geert Wilders taj koji sa svojom "Strankom za slobodu" (PVV) uspješno lovi glasove birača jednostavnim odgovorima na komplicirana pitanja.

Premijer Mark Rutte je na svoju funkciju stupio s obećanjima da će se pobrinuti za gospodarski oporavak i rastuće blagostanje. A počeo ih je i ispunjavati: ekonomski okvirni podaci su jasno pozitivni. Problem je samo što dosta Nizozemaca iz srednjeg i nižeg društvenog sloja ništa od toga ne primjećuju. Njima danas nije bolje nego prije pet godina.

Jedno od Rutteovih obećanja je bilo da Nizozemska neće više izdvajati novac za zaduženje drugih ekonomija. Ali već kratko nakon što je stupio na funkciju, vlada je odobrila paket pomoći Grčkoj - uslijedio je gubitak povjerenja među biračima. Zatim je uslijedilo još i povećanje granice za ulazak u mirovinu na 67 godina i došlo je do kraćenja socijalnih davanja.

Uskoro su Nizozemci shvatili da su oni ti koji plaćaju za gospodarski rast, koji moraju uzeti u obzir kraćenja kad je u pitanju naknada za nezaposlene, koji moraju štedjeti u zdravstvu. Gospodarski rast ne stiže do građana. Nezaposlenost je, doduše, opala, ali mnogi Nizozemci iako rade ne zarađuju više dovoljno kako bi mogli održati životni standard.

Pod takvim okolnostima se javljaju nacionalistički refleksi - čak i u Nizozemskoj, zemlji čiji se liberalni stavovi mnogim drugim Europljanima već godinama doimaju uzornima. No, i Nizozemska se protivi prijemu izbjeglica. Jednom desnom populistu, kao što je Geert Wilders, takav nacionalistički refleks ide na ruku i čak mu daje vjetar u leđa.

Stranci, prije svega muslimani, privlače posebnu Wildersovu pozornost: gotovo nijedan javni nastup nije prošao, a da nije upozorio na opasnost da se zemlja uskoro "islamizira". Kao što to Donald Trump spominje u kontekstu Meksikanaca koje optužuje za sve loše u zemlji, Wilders se redovito "istresa" na "Marokance" koji, po njegovom mišljenju, nemaju što tražiti u Nizozemskoj.

Islam je u Europi najvidljiviji po džamijama, ali mnogi Europljani džamije jednostavno ne žele vidjeti - i to je refleks koji iskorištava Wilders. On zahtijeva "zabranu džamija" u čitavoj zemlji, polemizira protiv "islamske ideologije", kritizira euro i stavlja Europsku uniju kao cjelinu pod upitnik. Uz to biračima obećava poboljšanje u sektoru njege starijih osoba i povećanje mirovina.

Na dan kad je Trump postao predsjednik SAD-a, Wilders je sa svojom strankom PVV u anketama prvi put bio među vodećim mjestima. A tamo je i ostao. U ovoj anketi objavljenoj krajem veljače se vidi jasan trend: u usporedbi s proteklim izborima iz 2012. (lijevi stupac) PVV je snažno napredovao, dok su VVD, stranka premijera Ruttea, i socijaldemokratski PcdA znatno izgubili na podršci birača.

Wilders očito može skupiti bodove u atmosferi nezadovoljstva i nesigurnosti. Ali: dosad se pokazalo kako ekstremne stranke u Nizozemskoj rijetko kad dobre rezultate u anketama mogu doista i ponoviti na izborima. Trenutačno izgleda da kod ljudi važi argument da su zemlji potrebne visoke brane: za zaštitu od mora i, ako je vjerovati Wildersu, uskoro i protiv izbjeglica i svega što je strano.