Nijemci se brinu o roditeljima

Marita Zimmermann se već pune dvije godine brine o svojoj majci koja od demencije. Njena majka teško se kreće, jedva govori, a svoju kćer odavno ne prepoznaje. Marita je prije dvije godine dala otkaz na poslu i od tada se 24 sata brine za majku.

“Mi smo jedna obitelj. Ne želim ju poslati u starački dom, pokušavam se brinuti o njoj koliko god bolje mogu. Trudim se zabaviti ju da ne bi samo sjedila i gledala ispred sebe. Ponekad je zamolim, na primjer, da oguli krumpir. Važno je da je ponekada zaposlim, da ima osjećaj kako nam je još potrebna”, priča Marita.

Vremena nema ni za predah

Posljednje dvije godine, Marita je potpuno posvetila svojoj bolesnoj majci. Ne ide na odmor, a više nema ni spontanih odlazaka do grada, u šetnju, kupovinu ili kino. Manje vremena ima i za svog supruga Horsta. On ima razumijevanja za suprugu, kaže, ali njen dnevni tempo ne bi izdržao.

“Ja radim i imam mogućnost pobjeći u svoj ured. Kada mi kod kuće postane tijesno, odem na posao, ponekad čak i vikendom. Moja supruga sve to mora izdržati. To nekako funkcionira, čovjek se navikne, jedini problem je to što više nemamo svoju slobodu.”

“Stručna pomoć je prijeko potrebna”

Obitelj Zimmermann nije rijedak slučaj u Njemačkoj. Čak 90 posto oboljelih od demencije ostaju u svojim kućama, o njima se brinu članovi uže rodbine. Iako je u zemlji vrlo razvijena mreža medicinske i kućne njege, mali je broj onih koji traže profesionalnu pomoć. Profesor Elmar Gräßel sa sveučilišne klinike u Erlangenu objašnjava:

“Stvar je u tome što je demencija u našem društvu i dalje tabu tema, kod većine ljudi izaziva strah. Niko od nas nije kriv ako neki član naše obitelji postane senilan ili dobije Alzheimerovu Bolest. Ako tražite stručnu pomoć ne morate imati lošu savjest. Upravo suprotno, to je pozitivno, jer tako možete podijeliti brigu i teret sa stučno obučenim osobljem.“

Istraživanja pokazuju da čak 41 posto osoba koji se sami, bez stručne pomoći, brinu za oboljele članove obitelji, s vremenom i sami počinju zbog velikog opterećenja počinju patiti od emocionalnih stresova i psihičkih poremećaja.

Autorica: Selma Filipović

Odg. ur.: Z. Arbutina